Knjiga fraza

bs Veznici 1   »   ka კავშირები 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [ოთხმოცდათოთხმეტი]

94 [otkhmotsdatotkhmet\'i]

კავშირები 1

[k'avshirebi 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. და-ც-დე,-სა-ა- წვი-ა გ-დ---ე--. დ------- ს---- წ---- გ--------- დ-ი-ა-ე- ს-ნ-მ წ-ი-ა გ-დ-ი-ე-ს- ------------------------------- დაიცადე, სანამ წვიმა გადაიღებს. 0
d---s-d----a--m ts'vi------a----b-. d-------- s---- t------ g---------- d-i-s-d-, s-n-m t-'-i-a g-d-i-h-b-. ----------------------------------- daitsade, sanam ts'vima gadaighebs.
Čekaj dok završim. დ-იცად-, -ა-ა--გ-ვე-ზა----. დ------- ს---- გ----------- დ-ი-ა-ე- ს-ნ-მ გ-ვ-მ-ა-ე-ი- --------------------------- დაიცადე, სანამ გავემზადები. 0
da------- s-nam-----mz-d-bi. d-------- s---- g----------- d-i-s-d-, s-n-m g-v-m-a-e-i- ---------------------------- daitsade, sanam gavemzadebi.
Čekaj dok se on ne vrati. და---დე, -ანა- ---რ-ნდ-ბ-. დ------- ს---- დ---------- დ-ი-ა-ე- ს-ნ-მ დ-ბ-უ-დ-ბ-. -------------------------- დაიცადე, სანამ დაბრუნდება. 0
da---a--- --nam--abru-d---. d-------- s---- d---------- d-i-s-d-, s-n-m d-b-u-d-b-. --------------------------- daitsade, sanam dabrundeba.
Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. დ--ი---,-სა--- თმ- --მ--რება. დ------- ს---- თ-- გ--------- დ-ვ-ც-ი- ს-ნ-მ თ-ა გ-მ-შ-ე-ა- ----------------------------- დავიცდი, სანამ თმა გამიშრება. 0
da----d-, ---am-t---ga-i--r---. d-------- s---- t-- g---------- d-v-t-d-, s-n-m t-a g-m-s-r-b-. ------------------------------- davitsdi, sanam tma gamishreba.
Ja čekam dok se film ne završi. დ--იც----სანამ-ფილ----ა-რუ-დ-ბა. დ------- ს---- ფ---- დ---------- დ-ვ-ც-ი- ს-ნ-მ ფ-ლ-ი დ-ს-უ-დ-ბ-. -------------------------------- დავიცდი, სანამ ფილმი დასრულდება. 0
da-i-s------n-m -il---d----ld-ba. d-------- s---- p---- d---------- d-v-t-d-, s-n-m p-l-i d-s-u-d-b-. --------------------------------- davitsdi, sanam pilmi dasruldeba.
Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. დ--ი--ი- სანა---უ--იშა-ზ- --ვა-ე აინთება. დ------- ს---- შ--------- მ----- ა------- დ-ვ-ც-ი- ს-ნ-მ შ-ქ-ი-ა-ზ- მ-ვ-ნ- ა-ნ-ე-ა- ----------------------------------------- დავიცდი, სანამ შუქნიშანზე მწვანე აინთება. 0
d----sd-- ----m---ukn---an-- -ts'vane--i-teb-. d-------- s---- s----------- m------- a------- d-v-t-d-, s-n-m s-u-n-s-a-z- m-s-v-n- a-n-e-a- ---------------------------------------------- davitsdi, sanam shuknishanze mts'vane ainteba.
Kada putuješ na godišnji odmor? რ-დი- --ემ--ა-რ-ბი-შვ--ულ----ი? რ---- მ----------- შ----------- რ-დ-ს მ-ე-გ-ა-რ-ბ- შ-ე-უ-ე-ა-ი- ------------------------------- როდის მიემგზავრები შვებულებაში? 0
rod---m-----a--ebi-s---bule-a--i? r---- m----------- s------------- r-d-s m-e-g-a-r-b- s-v-b-l-b-s-i- --------------------------------- rodis miemgzavrebi shvebulebashi?
Još prije ljetnog raspusta? ზაფ----ს ა-დ---გ-ბამდე? ზ------- ა------------- ზ-ფ-უ-ი- ა-დ-დ-გ-ბ-მ-ე- ----------------------- ზაფხულის არდადაგებამდე? 0
z-pkhuli- a-d-dage-a-de? z-------- a------------- z-p-h-l-s a-d-d-g-b-m-e- ------------------------ zapkhulis ardadagebamde?
Da, još prije nego počne ljetni raspust. დ------ან-- ზაფხუ-ი- --დად---ბი-დ--წ-ე-ა. დ---- ს---- ზ------- ა--------- დ-------- დ-ა-, ს-ნ-მ ზ-ფ-უ-ი- ა-დ-დ-გ-ბ- დ-ი-ყ-ბ-. ----------------------------------------- დიახ, სანამ ზაფხულის არდადაგები დაიწყება. 0
dia-h- s-n-- zap----is arda-age-i da-ts'--b-. d----- s---- z-------- a--------- d---------- d-a-h- s-n-m z-p-h-l-s a-d-d-g-b- d-i-s-q-b-. --------------------------------------------- diakh, sanam zapkhulis ardadagebi daits'qeba.
Popravi krov, prije nego što počne zima. შეაკეთ- სა---ა-ი- ს-ნამ ზ--თ-რი -ოვა. შ------ ს-------- ს---- ზ------ მ---- შ-ა-ე-ე ს-ხ-რ-ვ-, ს-ნ-მ ზ-მ-ა-ი მ-ვ-. ------------------------------------- შეაკეთე სახურავი, სანამ ზამთარი მოვა. 0
s--a--e-e--akh--a-i- s-n-m----t--i--ova. s-------- s--------- s---- z------ m---- s-e-k-e-e s-k-u-a-i- s-n-m z-m-a-i m-v-. ---------------------------------------- sheak'ete sakhuravi, sanam zamtari mova.
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. დ-ი-ა-ე---ლებ-,----ა- ---იდ--თ-ნ -აჯდ-ბ-. დ------ ხ------ ს---- მ--------- დ------- დ-ი-ა-ე ხ-ლ-ბ-, ს-ნ-მ მ-გ-დ-ს-ა- დ-ჯ-ე-ი- ----------------------------------------- დაიბანე ხელები, სანამ მაგიდასთან დაჯდები. 0
d--b--e-----e----sa--m m--i--sta--d-j-e--. d------ k------- s---- m--------- d------- d-i-a-e k-e-e-i- s-n-m m-g-d-s-a- d-j-e-i- ------------------------------------------ daibane khelebi, sanam magidastan dajdebi.
Zatvori prozor, prije nego što izađeš. დახ--ე-ფ-ნჯ---,---ნ-------თ----ვა-. დ----- ფ------- ს---- გ---- გ------ დ-ხ-რ- ფ-ნ-ა-ა- ს-ნ-მ გ-რ-თ გ-ხ-ა-. ----------------------------------- დახურე ფანჯარა, სანამ გარეთ გახვალ. 0
d----re-p---ara- san-m-ga--t-g--hval. d------ p------- s---- g---- g------- d-k-u-e p-n-a-a- s-n-m g-r-t g-k-v-l- ------------------------------------- dakhure panjara, sanam garet gakhval.
Kada ćeš doći kući? რო--ს -ოხ-----ახლ--? რ---- მ----- ს------ რ-დ-ს მ-ხ-ა- ს-ხ-შ-? -------------------- როდის მოხვალ სახლში? 0
r-dis --k---l--akh-shi? r---- m------ s-------- r-d-s m-k-v-l s-k-l-h-? ----------------------- rodis mokhval sakhlshi?
Nakon nastave? გ--ვ-თ-ლი- შ-მ--გ? გ--------- შ------ გ-კ-ე-ი-ი- შ-მ-ე-? ------------------ გაკვეთილის შემდეგ? 0
ga-'v---l-- --em-e-? g---------- s------- g-k-v-t-l-s s-e-d-g- -------------------- gak'vetilis shemdeg?
Da, nakon što se nastava završi. დია-,--ო-ეს-- -აკ--თილ------უ----ა. დ---- რ------ გ-------- დ---------- დ-ა-, რ-დ-ს-ც გ-კ-ე-ი-ი დ-ს-უ-დ-ბ-. ----------------------------------- დიახ, როდესაც გაკვეთილი დასრულდება. 0
di-k-, ro-es-ts -a--v---li-d---u--eb-. d----- r------- g--------- d---------- d-a-h- r-d-s-t- g-k-v-t-l- d-s-u-d-b-. -------------------------------------- diakh, rodesats gak'vetili dasruldeba.
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. მ---შ--დ------- ----ვ-რ-აში-მო-ვა- -უ-ა--ა-ა-არ-შეე-ლ-. მ-- შ------ რ-- ი- ა------- მ----- მ------ ა--- შ------ მ-ს შ-მ-ე-, რ-ც ი- ა-ა-ი-შ- მ-ყ-ა- მ-შ-ო-ა ა-ა- შ-ე-ლ-. ------------------------------------------------------- მას შემდეგ, რაც ის ავარიაში მოყვა, მუშაობა აღარ შეეძლო. 0
m-- -he--e-,-ra-s--- a-ar-as-i -o-v-, m--hao-a-a-h---shee-z--. m-- s------- r--- i- a-------- m----- m------- a---- s-------- m-s s-e-d-g- r-t- i- a-a-i-s-i m-q-a- m-s-a-b- a-h-r s-e-d-l-. -------------------------------------------------------------- mas shemdeg, rats is avariashi moqva, mushaoba aghar sheedzlo.
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. მას--ემ--გ, -აც-მ-- --მ-ა--რი დაკა---, ა-ე-----ი----იდ-. მ-- შ------ რ-- მ-- ს-------- დ------- ა-------- წ------ მ-ს შ-მ-ე-, რ-ც მ-ნ ს-მ-ა-უ-ი დ-კ-რ-ა- ა-ე-ი-ა-ი წ-ვ-დ-. -------------------------------------------------------- მას შემდეგ, რაც მან სამსახური დაკარგა, ამერიკაში წავიდა. 0
mas--h---eg, ---s -an-s----kh-ri--ak'arga, --e--k'a-h--t-----da. m-- s------- r--- m-- s--------- d-------- a---------- t-------- m-s s-e-d-g- r-t- m-n s-m-a-h-r- d-k-a-g-, a-e-i-'-s-i t-'-v-d-. ---------------------------------------------------------------- mas shemdeg, rats man samsakhuri dak'arga, amerik'ashi ts'avida.
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. მა--შემდეგ----ც-ი---მ--ი--ში-წ---დ-- -----დ--ა. მ-- შ------ რ-- ი- ა-------- წ------ გ--------- მ-ს შ-მ-ე-, რ-ც ი- ა-ე-ი-ა-ი წ-ვ-დ-, გ-მ-ი-რ-ა- ----------------------------------------------- მას შემდეგ, რაც ის ამერიკაში წავიდა, გამდიდრდა. 0
ma- -he--eg- -at---s----ri-----i--s--v-da--g---i-rd-. m-- s------- r--- i- a---------- t-------- g--------- m-s s-e-d-g- r-t- i- a-e-i-'-s-i t-'-v-d-, g-m-i-r-a- ----------------------------------------------------- mas shemdeg, rats is amerik'ashi ts'avida, gamdidrda.

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...