Knjiga fraza

bs Prošlost modalnih glagola 2   »   nn Past tense of modal verbs 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlost modalnih glagola 2

Prošlost modalnih glagola 2

88 [åttiåtte]

Past tense of modal verbs 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Moj sin ne htjede se igrati sa lutkom. So----- v------k--- l--ke-m-d----ka. Son min ville ikkje leike med dokka. S-n m-n v-l-e i-k-e l-i-e m-d d-k-a- ------------------------------------ Son min ville ikkje leike med dokka. 0
Moja kćerka ne htjede igrati fudbal. D-t-e- m--vi-l--i-k-e -p--e-fo----l. Dotter mi ville ikkje spele fotball. D-t-e- m- v-l-e i-k-e s-e-e f-t-a-l- ------------------------------------ Dotter mi ville ikkje spele fotball. 0
Moja žena ne htjede igrati šah sa mnom. Kon--mi-vi-le--kkje sp--- ---k----d ---. Kona mi ville ikkje spele sjakk med meg. K-n- m- v-l-e i-k-e s-e-e s-a-k m-d m-g- ---------------------------------------- Kona mi ville ikkje spele sjakk med meg. 0
Moja djeca ne htjedoše ići u šetnju. Born- mi---v-lle-ikk---g--p- tu-. Borna mine ville ikkje gå på tur. B-r-a m-n- v-l-e i-k-e g- p- t-r- --------------------------------- Borna mine ville ikkje gå på tur. 0
Oni ne htjedoše pospremiti sobu. D----i--e-ik-j- r-dde-r-m-e- -i-t. Dei ville ikkje rydde rommet sitt. D-i v-l-e i-k-e r-d-e r-m-e- s-t-. ---------------------------------- Dei ville ikkje rydde rommet sitt. 0
Oni ne htjedoše ići u krevet. D-- vi-l- -k-je -egg-e -e-. Dei ville ikkje leggje seg. D-i v-l-e i-k-e l-g-j- s-g- --------------------------- Dei ville ikkje leggje seg. 0
On ne smjede jesti sladoled. H-- ---k-i-kje lov ---t--is. Han fekk ikkje lov å ete is. H-n f-k- i-k-e l-v å e-e i-. ---------------------------- Han fekk ikkje lov å ete is. 0
On ne smjede jesti čokoladu. Ha---e-k---kj- --- å --- ----ola--. Han fekk ikkje lov å ete sjokolade. H-n f-k- i-k-e l-v å e-e s-o-o-a-e- ----------------------------------- Han fekk ikkje lov å ete sjokolade. 0
On ne smjede jesti bombone. H-- -ekk---kje-lov---e---dro--. Han fekk ikkje lov å ete drops. H-n f-k- i-k-e l-v å e-e d-o-s- ------------------------------- Han fekk ikkje lov å ete drops. 0
Ja smjedoh nešto zaželjeti. E----kk----k-e m-- -ok-. Eg fekk ynskje meg noko. E- f-k- y-s-j- m-g n-k-. ------------------------ Eg fekk ynskje meg noko. 0
Ja smjedoh kupiti sebi haljinu. E--f-kk-lo- å -j-p--meg--in -jol-. Eg fekk lov å kjøpe meg ein kjole. E- f-k- l-v å k-ø-e m-g e-n k-o-e- ---------------------------------- Eg fekk lov å kjøpe meg ein kjole. 0
Ja smjedoh uzeti sebi jednu pralinu. Eg-fekk t- -e- ------oko--d-. Eg fekk ta meg ein sjokolade. E- f-k- t- m-g e-n s-o-o-a-e- ----------------------------- Eg fekk ta meg ein sjokolade. 0
Da li se smjelo pušiti u avionu? F--k du-r--k---p----yet? Fekk du røykje på flyet? F-k- d- r-y-j- p- f-y-t- ------------------------ Fekk du røykje på flyet? 0
Da li se smjelo piti pivo u bolnici? F--- du-d---ke-øl--- -ju---u---? Fekk du drikke øl på sjukehuset? F-k- d- d-i-k- ø- p- s-u-e-u-e-? -------------------------------- Fekk du drikke øl på sjukehuset? 0
Da li se smjelo povesti psa u hotel? F--- -u--a--ed h-nden-på-hot----t? Fekk du ta med hunden på hotellet? F-k- d- t- m-d h-n-e- p- h-t-l-e-? ---------------------------------- Fekk du ta med hunden på hotellet? 0
Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. I -e-i-- fek---o-n- lov --l-å-v-r- le--e-u-e. I ferien fekk borna lov til å vere lenge ute. I f-r-e- f-k- b-r-a l-v t-l å v-r- l-n-e u-e- --------------------------------------------- I ferien fekk borna lov til å vere lenge ute. 0
Smjela su se dugo igrati u dvorištu. D-i-fe-- l---- l--ge -- -la-se-. Dei fekk leike lenge på plassen. D-i f-k- l-i-e l-n-e p- p-a-s-n- -------------------------------- Dei fekk leike lenge på plassen. 0
Smjela su dugo ostati budna. D---fek--ver-----g- op-e. Dei fekk vere lenge oppe. D-i f-k- v-r- l-n-e o-p-. ------------------------- Dei fekk vere lenge oppe. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Savjeti protiv zaboravljanja

Učenje nije uvijek jednostavno. Takođe i kad je zabavno može biti naporno. No radujemo se ukoliko smo nešto naučili. Ponosni smo na sebe i svoj napredak. Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti. To je često problem posebno kod jezika. Većina nas u školi uči jedan ili više jezika. Nakon školovanja to znanje se izgubi. Jedva da više govorimo taj jezik. U svakodnevici prevladava naš maternji jezik. Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora. Znanje se izgubi ako se redovino ne obnavlja. Našem mozgu potrebna je vježba. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio. No postoje načini da se spriječi zaboravljanje. Najvažnije je naučeno uvijek iznova primjenjivati. Pritom pomažu dosljedni rituali. Moguće je napraviti mali program za razne dane u sedmici. U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku. U srijedu se sluša strani radio program. U petak se piše dnevnik na stranom jeziku. Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje. Time se znanje aktivira na različite načine. Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata. No važno je da se redovno vježba! Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima. Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...