Knjiga fraza

bs Prošlost 2   »   nn Past tense 2

82 [osamdeset i dva]

Prošlost 2

Prošlost 2

82 [åttito]

Past tense 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Jesi li morao / morala zvati hitnu pomoć? Må-t---u-r----- s----b--en? M---- d- r----- s---------- M-t-e d- r-n-j- s-u-e-i-e-? --------------------------- Måtte du ringje sjukebilen? 0
Jesi li morao / morala zvati doktora? M--te-du --ng---lege-? M---- d- r----- l----- M-t-e d- r-n-j- l-g-n- ---------------------- Måtte du ringje legen? 0
Jesi li morao / morala zvati policiju? Må--e----ri-g-e-------e-? M---- d- r----- p-------- M-t-e d- r-n-j- p-l-t-e-? ------------------------- Måtte du ringje politiet? 0
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala. Har----n-m-eret- Eg -a--e-d-t-i---ad. H-- d- n-------- E- h---- d-- i s---- H-r d- n-m-e-e-? E- h-d-e d-t i s-a-. ------------------------------------- Har du nummeret? Eg hadde det i stad. 0
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala. H-r-d--ad-ess-- -g h-dd- ho --sta-. H-- d- a------- E- h---- h- i s---- H-r d- a-r-s-a- E- h-d-e h- i s-a-. ----------------------------------- Har du adressa? Eg hadde ho i stad. 0
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala. H----- b--a-te----- h--de de--------. H-- d- b-------- E- h---- d-- i s---- H-r d- b-k-r-e-? E- h-d-e d-t i s-a-. ------------------------------------- Har du bykartet? Eg hadde det i stad. 0
Da li je došao na vrijeme? On nije mogao doći na vrijeme. K-----n i t---? ----greid-e-i---e----om--- -i-e. K-- h-- i t---- H-- g------ i---- å k--- i t---- K-m h-n i t-d-? H-n g-e-d-e i-k-e å k-m- i t-d-. ------------------------------------------------ Kom han i tide? Han greidde ikkje å kome i tide. 0
Je li pronašao put? On nije mogao pronaći put. F----han--e-en? Han -a------j- ve-en. F--- h-- v----- H-- f--- i---- v----- F-n- h-n v-g-n- H-n f-n- i-k-e v-g-n- ------------------------------------- Fann han vegen? Han fann ikkje vegen. 0
Da li te je on razumio? On me nije mogao razumjeti. For-to -----e-?-H---ku--- ikk-e -orst-----. F----- h-- d--- H-- k---- i---- f----- m--- F-r-t- h-n d-g- H-n k-n-e i-k-e f-r-t- m-g- ------------------------------------------- Forsto han deg? Han kunne ikkje forstå meg. 0
Zašto nisi mogao / mogla doći na vrijeme? K-ifor --nn- -----kj- -o-e-i -i--? K----- k---- d- i---- k--- i t---- K-i-o- k-n-e d- i-k-e k-m- i t-d-? ---------------------------------- Kvifor kunne du ikkje kome i tide? 0
Zašto nisi mogao / mogla pronaći put? Kv-f-- -ann-d---kk---ve-en? K----- f--- d- i---- v----- K-i-o- f-n- d- i-k-e v-g-n- --------------------------- Kvifor fann du ikkje vegen? 0
Zašto ga nisi mogao / mogla razumjeti? K----r-f-rs-- -u h-- --k--? K----- f----- d- h-- i----- K-i-o- f-r-t- d- h-n i-k-e- --------------------------- Kvifor forsto du han ikkje? 0
Ja nisam mogao / mogla doći na vrijeme, jer nije bilo autobusa. E- kom-i--j- --t-d--f---i-d-t----je--jekk---s-. E- k-- i---- i t--- f---- d-- i---- g---- b---- E- k-m i-k-e i t-d- f-r-i d-t i-k-e g-e-k b-s-. ----------------------------------------------- Eg kom ikkje i tide fordi det ikkje gjekk buss. 0
Ja nisam mogao / mogla pronaći put, jer nisam imao plan grada. Eg f--n--k-je--ege------- e---kk-- had-e -ar-. E- f--- i---- v---- f---- e- i---- h---- k---- E- f-n- i-k-e v-g-n f-r-i e- i-k-e h-d-e k-r-. ---------------------------------------------- Eg fann ikkje vegen fordi eg ikkje hadde kart. 0
Ja ga nisam mogao / mogla razumjeti, jer je muzika bila preglasna. E- -un---i--je-for-t--ha- fo----m-s--k-n--a- ---høg. E- k---- i---- f----- h-- f---- m------- v-- s- h--- E- k-n-e i-k-e f-r-t- h-n f-r-i m-s-k-e- v-r s- h-g- ---------------------------------------------------- Eg kunne ikkje forstå han fordi musikken var så høg. 0
Ja sam morao / morala uzeti taksi. E--må--e ta-e----rosje. E- m---- t- e-- d------ E- m-t-e t- e-n d-o-j-. ----------------------- Eg måtte ta ein drosje. 0
Ja sam morao / morala kupiti plan grada. Eg m--te-kjøpe--it -art. E- m---- k---- e-- k---- E- m-t-e k-ø-e e-t k-r-. ------------------------ Eg måtte kjøpe eit kart. 0
Ja sam morao / morala isključiti radio. E- m--t--s-å a- r-dioen. E- m---- s-- a- r------- E- m-t-e s-å a- r-d-o-n- ------------------------ Eg måtte slå av radioen. 0

Strane jezike je bolje učiti u inostranstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inostranstvu. To zna svako tko je već bio na jezičkom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inostranstvu takođe uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao maternji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Grupa ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inostranstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te grupe, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni da se koriste novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inostranstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku maternjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezičko putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!