Knjiga fraza

bs Kod doktora   »   nn At the doctor

57 [pedeset i sedam]

Kod doktora

Kod doktora

57 [femtisju / sju og femti]

At the doctor

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Ja imam zakazan termin kod doktora. Eg-h---t-me -j--l----. Eg har time hjå legen. E- h-r t-m- h-å l-g-n- ---------------------- Eg har time hjå legen. 0
Ja imam zakazan termin u deset sati. Eg-har ---e kl--k- ti. Eg har time klokka ti. E- h-r t-m- k-o-k- t-. ---------------------- Eg har time klokka ti. 0
Kako je Vaše ime? K-a-er n---et d-t-? Kva er namnet ditt? K-a e- n-m-e- d-t-? ------------------- Kva er namnet ditt? 0
Molim Vas, pričekajte u čekaonici. S-----g p- v-n-ero----, -r--u s-i-l. Set deg på venterommet, er du snill. S-t d-g p- v-n-e-o-m-t- e- d- s-i-l- ------------------------------------ Set deg på venterommet, er du snill. 0
Doktor dolazi odmah. Le--- --em---ar-. Legen kjem snart. L-g-n k-e- s-a-t- ----------------- Legen kjem snart. 0
Gdje ste osigurani? Kv-r -r--u -or---r-? Kvar er du forsikra? K-a- e- d- f-r-i-r-? -------------------- Kvar er du forsikra? 0
Šta mogu učiniti za Vas? K----a--e- --elp---------? Kva kan eg hjelpe deg med? K-a k-n e- h-e-p- d-g m-d- -------------------------- Kva kan eg hjelpe deg med? 0
Imate li bolove? H-- du --erter? Har du smerter? H-r d- s-e-t-r- --------------- Har du smerter? 0
Gdje vas boli? Kv-r g-e--d----o--t? Kvar gjer det vondt? K-a- g-e- d-t v-n-t- -------------------- Kvar gjer det vondt? 0
Ja imam uvijek bolove u leđima. E- -ar -ll--- vo-dt i-------. Eg har alltid vondt i ryggen. E- h-r a-l-i- v-n-t i r-g-e-. ----------------------------- Eg har alltid vondt i ryggen. 0
Ja često imam glavobolju. E- h-r ---e-vondt ---ovu---. Eg har ofte vondt i hovudet. E- h-r o-t- v-n-t i h-v-d-t- ---------------------------- Eg har ofte vondt i hovudet. 0
Ja ponekad imam trbobolju. Eg --r ---o- ----v-n-t---magen. Eg har av og til vondt i magen. E- h-r a- o- t-l v-n-t i m-g-n- ------------------------------- Eg har av og til vondt i magen. 0
Molim Vas, oslobodite gornji dio tijela! K----- -- -v--eg -å --e--ro----? Kan du ta av deg på overkroppen? K-n d- t- a- d-g p- o-e-k-o-p-n- -------------------------------- Kan du ta av deg på overkroppen? 0
Molim Vas, lezite na ležaljku! L--g d-g på -e---n---- ---s-ill. Legg deg på benken, er du snill. L-g- d-g p- b-n-e-, e- d- s-i-l- -------------------------------- Legg deg på benken, er du snill. 0
Krvni pritisak je u redu. B-odt--k--t-e----or--n. Blodtrykket er i orden. B-o-t-y-k-t e- i o-d-n- ----------------------- Blodtrykket er i orden. 0
Ja ću Vam dati inekciju. Eg gje----- e--sp-ø---. Eg gjev deg ei sprøyte. E- g-e- d-g e- s-r-y-e- ----------------------- Eg gjev deg ei sprøyte. 0
Ja ću Vam dati tablete. E- -jev---g -ab--t-ar. Eg gjev deg tablettar. E- g-e- d-g t-b-e-t-r- ---------------------- Eg gjev deg tablettar. 0
Ja ću Vam dati recept za apoteku. E- g-ev-d---ein-resep--t-- ap------. Eg gjev deg ein resept til apoteket. E- g-e- d-g e-n r-s-p- t-l a-o-e-e-. ------------------------------------ Eg gjev deg ein resept til apoteket. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Duge riječi, kratke riječi

Dužina riječi zavisi od njenog informacijskog sadržaja. To je pokazalo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivali riječi iz deset evropskih jezika. To se postiglo uz pomoć računara. Računar je programom analizirao razne riječi. Pomoću formule je izračunao informacijski sadržaj. Rezultat je bio očigledan. Kraća riječ prenosi manje informacija. Zanimljivo je da kratke riječi koristimo češće od dugih. Razlog tome može biti učinkovitost jezika. Dok govorimo koncentriramo se na najvažnije. Dakle, riječi s malo informacija ne smiju biti preduge. Tako nećemo utrošiti puno vremena na nebitno. Veza između dužine i sadržaja ima još jednu prednost. Ona omogućuje da informativni sadržaj uvijek ostane isti. To znači da u određenom vremenskom periodu uvijek kažemo jednako puno. Možemo, na primjer, reći manje dugih riječi. Ili pak koristimo puno kratkih riječi. Svejedno je za što se odlučimo: Informativni sadržaj ostaje isti. Time naš govor ima ravomjeran ritam. Na taj način nas sugovornik može lakše pratiti. Bilo bi loše da količina informacija uvijek varira. Naši se sugovornici ne bi mogli dobro naviknuti na naš govor. Time bi razumijevanje bilo otežano. Ko o želi da ga se dobro razumije, trebalo bi da bira kratke riječi. Zato jer su kratke riječi razumljivije od dugih. Stoga postoji princip: Keep It Short and Simple! Ukratko: KISS!