Knjiga fraza

bs Veznici 1   »   cs Spojky 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [devadesát čtyři]

Spojky 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Po-k-j, -----es-ane-pr-e-. P------ a- p------- p----- P-č-e-, a- p-e-t-n- p-š-t- -------------------------- Počkej, až přestane pršet. 0
Čekaj dok završim. P--ke-,-a----du -o-o- / -----á. P------ a- b--- h---- / h------ P-č-e-, a- b-d- h-t-v / h-t-v-. ------------------------------- Počkej, až budu hotov / hotová. 0
Čekaj dok se on ne vrati. P----j--a---řijd- zp----. P------ a- p----- z------ P-č-e-, a- p-i-d- z-á-k-. ------------------------- Počkej, až přijde zpátky. 0
Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. Č---m, -- ---u---n-u-v---y. Č----- a- m- u------ v----- Č-k-m- a- m- u-c-n-u v-a-y- --------------------------- Čekám, až mi uschnou vlasy. 0
Ja čekam dok se film ne završi. Če-ám, -------film -k----. Č----- a- t-- f--- s------ Č-k-m- a- t-n f-l- s-o-č-. -------------------------- Čekám, až ten film skončí. 0
Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. Ček-m, -- b--e na-s--a---- z-len-. Č----- a- b--- n- s------- z------ Č-k-m- a- b-d- n- s-m-f-r- z-l-n-. ---------------------------------- Čekám, až bude na semaforu zelená. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? K-y -oj-d-š-na--o-ole-o-? K-- p------ n- d--------- K-y p-j-d-š n- d-v-l-n-u- ------------------------- Kdy pojedeš na dovolenou? 0
Još prije ljetnog raspusta? Ješ-- před---t--m--p--zdn-n-mi? J---- p--- l------ p----------- J-š-ě p-e- l-t-í-i p-á-d-i-a-i- ------------------------------- Ještě před letními prázdninami? 0
Da, još prije nego počne ljetni raspust. Ano,--eš-- --ž zač-ou--e-ní pr--dn---. A--- j---- n-- z----- l---- p--------- A-o- j-š-ě n-ž z-č-o- l-t-í p-á-d-i-y- -------------------------------------- Ano, ještě než začnou letní prázdniny. 0
Popravi krov, prije nego što počne zima. Opra- ---s-ře-h-,--ež --č-e-zi--. O---- t- s------- n-- z---- z---- O-r-v t- s-ř-c-u- n-ž z-č-e z-m-. --------------------------------- Oprav tu střechu, než začne zima. 0
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. Um-j -i--u--,--e---i --dneš -e-s-ol-. U--- s- r---- n-- s- s----- k- s----- U-y- s- r-c-, n-ž s- s-d-e- k- s-o-u- ------------------------------------- Umyj si ruce, než si sedneš ke stolu. 0
Zatvori prozor, prije nego što izađeš. Zavř- --no---e--p-j-eš--en. Z---- o---- n-- p----- v--- Z-v-i o-n-, n-ž p-j-e- v-n- --------------------------- Zavři okno, než půjdeš ven. 0
Kada ćeš doći kući? Kd--při---š-d-m-? K-- p------ d---- K-y p-i-d-š d-m-? ----------------- Kdy přijdeš domů? 0
Nakon nastave? Po---uč-vá-í? P- v--------- P- v-u-o-á-í- ------------- Po vyučování? 0
Da, nakon što se nastava završi. A----p------- sko-čí-v-u-o-á-í. A--- p---- c- s----- v--------- A-o- p-t-, c- s-o-č- v-u-o-á-í- ------------------------------- Ano, poté, co skončí vyučování. 0
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. Po----c--s- -u-st-l------ -ž ne---- p-a--vat. P---- c- s- m- s--- ú---- u- n----- p-------- P-t-, c- s- m- s-a- ú-a-, u- n-m-h- p-a-o-a-. --------------------------------------------- Poté, co se mu stal úraz, už nemohl pracovat. 0
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. Po-é, -----i-el-o--rá-i, ode-e- -o Am--ik-. P---- c- p----- o p----- o----- d- A------- P-t-, c- p-i-e- o p-á-i- o-e-e- d- A-e-i-y- ------------------------------------------- Poté, co přišel o práci, odešel do Ameriky. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. P-t-,--o --e-el-d- A--r-ky, -boh--nul. P---- c- o----- d- A------- z--------- P-t-, c- o-e-e- d- A-e-i-y- z-o-a-n-l- -------------------------------------- Poté, co odešel do Ameriky, zbohatnul. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...