Zbirka izraza

hr Mjeseci   »   hy Months

11 [jedanaest]

Mjeseci

Mjeseci

11 [տասնմեկ]

11 [tasnmek]

Months

[amisner]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
siječanj հո-ն-ար հ------ հ-ւ-վ-ր ------- հունվար 0
h--v-r h----- h-n-a- ------ hunvar
veljača փ-տր-ար փ------ փ-տ-վ-ր ------- փետրվար 0
p--etrv-r p-------- p-y-t-v-r --------- p’yetrvar
ožujak մ--տ մ--- մ-ր- ---- մարտ 0
ma-t m--- m-r- ---- mart
travanj ա---լ ա---- ա-ր-լ ----- ապրիլ 0
april a---- a-r-l ----- april
svibanj մ-յ-ս մ---- մ-յ-ս ----- մայիս 0
m-y-s m---- m-y-s ----- mayis
lipanj հո--իս հ----- հ-ւ-ի- ------ հունիս 0
h-n-s h---- h-n-s ----- hunis
To je šest mjeseci. Ս--ն---ե- -մի-ներ--ն: Ս---- վ-- ա------ ե-- Ս-ա-ք վ-ց ա-ի-ն-ր ե-: --------------------- Սրանք վեց ամիսներ են: 0
Sr-n---ve-s--a--s--r--en S----- v---- a------ y-- S-a-k- v-t-’ a-i-n-r y-n ------------------------ Srank’ vets’ amisner yen
Siječanj, veljača, ožujak, հ-ւ--ար,--ե--վա-- -ա-տ հ------- փ------- մ--- հ-ւ-վ-ր- փ-տ-վ-ր- մ-ր- ---------------------- հունվար, փետրվար, մարտ 0
hunv------y-trv--, m-rt h------ p--------- m--- h-n-a-, p-y-t-v-r- m-r- ----------------------- hunvar, p’yetrvar, mart
travanj, svibanj i lipanj. ա-րիլ,-մ-յի- հո-նիս ա----- մ---- հ----- ա-ր-լ- մ-յ-ս հ-ւ-ի- ------------------- ապրիլ, մայիս հունիս 0
a-ril,-m--is-hunis a----- m---- h---- a-r-l- m-y-s h-n-s ------------------ april, mayis hunis
srpanj հ----ս հ----- հ-ւ-ի- ------ հուլիս 0
h--is h---- h-l-s ----- hulis
kolovoz օգոս--ս օ------ օ-ո-տ-ս ------- օգոստոս 0
ogos--s o------ o-o-t-s ------- ogostos
rujan սեպտ---եր ս-------- ս-պ-ե-բ-ր --------- սեպտեմբեր 0
s-pt-mb-r s-------- s-p-e-b-r --------- september
listopad հ--տե--եր հ-------- հ-կ-ե-բ-ր --------- հոկտեմբեր 0
ho-te--er h-------- h-k-e-b-r --------- hoktember
studeni նոյ----ր ն------- ն-յ-մ-ե- -------- նոյեմբեր 0
noy--ber n------- n-y-m-e- -------- noyember
prosinac դ----մբ-ր դ-------- դ-կ-ե-բ-ր --------- դեկտեմբեր 0
d-kt-mb-r d-------- d-k-e-b-r --------- dektember
To je također šest mjeseci. Սր--ք-նո-յնպ------ -մի-ն----ն: Ս---- ն------- վ-- ա------ ե-- Ս-ա-ք ն-ւ-ն-ե- վ-ց ա-ի-ն-ր ե-: ------------------------------ Սրանք նույնպես վեց ամիսներ են: 0
Sra----nuyn-e- v-t-’ ---s-e---en S----- n------ v---- a------ y-- S-a-k- n-y-p-s v-t-’ a-i-n-r y-n -------------------------------- Srank’ nuynpes vets’ amisner yen
Srpanj, kolovoz, rujan, հու-իս, -գ---ո-, սե----բ-ր հ------ օ------- ս-------- հ-ւ-ի-, օ-ո-տ-ս- ս-պ-ե-բ-ր -------------------------- հուլիս, օգոստոս, սեպտեմբեր 0
hu-is--og--tos- -----m-er h----- o------- s-------- h-l-s- o-o-t-s- s-p-e-b-r ------------------------- hulis, ogostos, september
listopad, studeni i prosinac. Հ-կ---բեր- -ոյե-բեր, դե--ե-բ-ր Հ--------- ն-------- դ-------- Հ-կ-ե-բ-ր- ն-յ-մ-ե-, դ-կ-ե-բ-ր ------------------------------ Հոկտեմբեր, նոյեմբեր, դեկտեմբեր 0
Ho-t-m-e-- --y--b----d--t-mber H--------- n-------- d-------- H-k-e-b-r- n-y-m-e-, d-k-e-b-r ------------------------------ Hoktember, noyember, dektember

Latinski, živi jezik?

Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se diljem svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio materinji jezik. Živjeli su u Europi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španjolski i portugalski spadaju u tu skupinu. Francuski i rumunjski se također temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. stoljeća je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za znanost. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na sveučilištima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav makar se više ne govori. U zadnjih par godina latinski doživljava svoj povratak. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Zato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!
Dali si znao?
Esperanto spada u planske jezike. Planski jezici se ciljano razvijaju i stvaraju, tj. oni slijedе plan. Pri tome se miješaju elementi različitih jezika. Cilj je da se omogući da što je moguće više ljudi nauči planske jezike. Esperanto je po prvi put predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je liječnik Ludwik L. Zamenhof (pseudonim: Dr. Esperanto, onaj koji se nada). U problemima u sporazumijevanju vidio je glavni razlog nemira. Zato je htio stvoriti neutralni jezik koji bi povezivao narode. Danas je esperanto najpoznatiji planski jezik na svijetu. S njim se povezuju ciljevi kao što je tolerancija i ljudska prava. Esperanto se odlikuje snažnim indoeуropskim utjecajem. Veliki dio jezičkog fonda dolazi na primjer iz romanskih jezika. Ovim jezikom vladaju ljudi u više od 120 zemalja. Redovno se sreću u udrugama i na međunarodnim kongresima. Naučite esperanto i pronađite nove prijatelje!