Ես ս---ա--ւ-ա--ե- գն---:
Ես սև պայուսակ եմ գնում:
Ե- ս- պ-յ-ւ-ա- ե- գ-ո-մ-
------------------------
Ես սև պայուսակ եմ գնում: 0 Y-s s-v-p-y-s-k ye----umYes sev payusak yem gnumY-s s-v p-y-s-k y-m g-u-------------------------Yes sev payusak yem gnum
Ի-ձ -ո--մեքե-ա է---րկ-վո-:
Ինձ նոր մեքենա է հարկավոր:
Ի-ձ ն-ր մ-ք-ն- է հ-ր-ա-ո-:
--------------------------
Ինձ նոր մեքենա է հարկավոր: 0 I-dz-no--m------- -----ka-orIndz nor mek’yena e harkavorI-d- n-r m-k-y-n- e h-r-a-o-----------------------------Indz nor mek’yena e harkavor
Ի----րա- -եք--ա-է -ա-----ր:
Ինձ արագ մեքենա է հարկավոր:
Ի-ձ ա-ա- մ-ք-ն- է հ-ր-ա-ո-:
---------------------------
Ինձ արագ մեքենա է հարկավոր: 0 I--z-arag -e------ ---arkav-rIndz arag mek’yena e harkavorI-d- a-a- m-k-y-n- e h-r-a-o------------------------------Indz arag mek’yena e harkavor
Ին---արմա-ավետ-մե-ե-----հար-ավո-:
Ինձ հարմարավետ մեքենա է հարկավոր:
Ի-ձ հ-ր-ա-ա-ե- մ-ք-ն- է հ-ր-ա-ո-:
---------------------------------
Ինձ հարմարավետ մեքենա է հարկավոր: 0 In-z h-r---av----ek’ye-- - ha-----rIndz harmaravet mek’yena e harkavorI-d- h-r-a-a-e- m-k-y-n- e h-r-a-o------------------------------------Indz harmaravet mek’yena e harkavor
Վ-ր---մ մի-ծեր--ին - ա---ւ-:
Վերևում մի ծեր կին է ապրում:
Վ-ր-ո-մ մ- ծ-ր կ-ն է ա-ր-ւ-:
----------------------------
Վերևում մի ծեր կին է ապրում: 0 V----u--mi ---- --n-- -p-umVerevum mi tser kin e aprumV-r-v-m m- t-e- k-n e a-r-m---------------------------Verevum mi tser kin e aprum
Վ-ր-ո-մ-մի -եր կ-- է ա-ր-ւմ:
Վերևում մի գեր կին է ապրում:
Վ-ր-ո-մ մ- գ-ր կ-ն է ա-ր-ւ-:
----------------------------
Վերևում մի գեր կին է ապրում: 0 V--e-um-mi-g----i- --a-r-mVerevum mi ger kin e aprumV-r-v-m m- g-r k-n e a-r-m--------------------------Verevum mi ger kin e aprum
Վե-և--- մի հե-աքր-րա--ր-կ---է-ա-րու-:
Վերևում մի հետաքրքրասեր կին է ապրում:
Վ-ր-ո-մ մ- հ-տ-ք-ք-ա-ե- կ-ն է ա-ր-ւ-:
-------------------------------------
Վերևում մի հետաքրքրասեր կին է ապրում: 0 V---vum m--he--k’-k’-a----k-n e --r-mVerevum mi hetak’rk’raser kin e aprumV-r-v-m m- h-t-k-r-’-a-e- k-n e a-r-m-------------------------------------Verevum mi hetak’rk’raser kin e aprum
Մեր հյ----րը հաճ--- ---դի- ե-:
Մեր հյուրերը հաճելի մարդիկ են:
Մ-ր հ-ո-ր-ր- հ-ճ-լ- մ-ր-ի- ե-:
------------------------------
Մեր հյուրերը հաճելի մարդիկ են: 0 M----yur-r---a-h-l- --r-----enMer hyurery hacheli mardik yenM-r h-u-e-y h-c-e-i m-r-i- y-n------------------------------Mer hyurery hacheli mardik yen
Մ-ր հ--ւրերը----ե-ա--ո--ր -ար--- -ն:
Մեր հյուրերը բարեհամբույր մարդիկ են:
Մ-ր հ-ո-ր-ր- բ-ր-հ-մ-ո-յ- մ-ր-ի- ե-:
------------------------------------
Մեր հյուրերը բարեհամբույր մարդիկ են: 0 M-----urer---ar---mbu---m-r-ik---nMer hyurery barehambuyr mardik yenM-r h-u-e-y b-r-h-m-u-r m-r-i- y-n----------------------------------Mer hyurery barehambuyr mardik yen
Մեր -յուրե-ը--ետաքրքիր--արդ-կ-են:
Մեր հյուրերը հետաքրքիր մարդիկ են:
Մ-ր հ-ո-ր-ր- հ-տ-ք-ք-ր մ-ր-ի- ե-:
---------------------------------
Մեր հյուրերը հետաքրքիր մարդիկ են: 0 M-- h-ur-ry-h-t-k------ --r--k yenMer hyurery hetak’rk’ir mardik yenM-r h-u-e-y h-t-k-r-’-r m-r-i- y-n----------------------------------Mer hyurery hetak’rk’ir mardik yen
Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika.
Budući da nijedan jezik nije zatvoren sustav.
Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije.
Jezik je živi sustav.
Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima.
Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore.
Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima.
Svaki jezik, na primjer, ima povijest.
Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati.
To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih.
U većini jezika također postoje različiti dijalekti.
Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini.
U određenim situacijama govore standardni jezik.
Različite društvene skupine koriste različite jezike.
Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to.
Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće.
Mnogi na poslu koriste i stručni jezik.
Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku.
Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog.
Ta razlika može biti jako velika.
To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju.
Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo.
Jezik žena i muškaraca se često razlikuje.
U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika.
Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca.
U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik.
Pričanje uopće nija lako!
Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...