Zbirka izraza

hr U prirodi   »   hy In nature

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [քսանվեց]

26 [k’sanvets’]

In nature

[bnut’yan grkum]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Vidiš li tamo toranj? Տ------մ--- ա-ն-եղ այն-ա--ար--ը: Տ------- ե- ա----- ա-- ա-------- Տ-ս-ո-՞- ե- ա-ն-ե- ա-ն ա-տ-ր-կ-: -------------------------------- Տեսնու՞մ ես այնտեղ այն աշտարակը: 0
T-s--՞m--e--ay-t--h---n---ht----y T------ y-- a------ a-- a-------- T-s-u-m y-s a-n-e-h a-n a-h-a-a-y --------------------------------- Tesnu՞m yes ayntegh ayn ashtaraky
Vidiš li tamo brijeg? Տ----ւ-մ--ս-այն-եղ-ա-ն --ր-: Տ------- ե- ա----- ա-- ս---- Տ-ս-ո-՞- ե- ա-ն-ե- ա-ն ս-ր-: ---------------------------- Տեսնու՞մ ես այնտեղ այն սարը: 0
T--nu՞--ye- --n-e-h-ayn s-ry T------ y-- a------ a-- s--- T-s-u-m y-s a-n-e-h a-n s-r- ---------------------------- Tesnu՞m yes ayntegh ayn sary
Vidiš li tamo selo? Տե-նու՞մ -- --ն--ղ այն--յո-ղը: Տ------- ե- ա----- ա-- գ------ Տ-ս-ո-՞- ե- ա-ն-ե- ա-ն գ-ո-ղ-: ------------------------------ Տեսնու՞մ ես այնտեղ այն գյուղը: 0
T-snu՞m yes-ay---gh--yn---u-hy T------ y-- a------ a-- g----- T-s-u-m y-s a-n-e-h a-n g-u-h- ------------------------------ Tesnu՞m yes ayntegh ayn gyughy
Vidiš li tamo rijeku? Տեսնո-՞մ--ս ա---ե- այ- գե--: Տ------- ե- ա----- ա-- գ---- Տ-ս-ո-՞- ե- ա-ն-ե- ա-ն գ-տ-: ---------------------------- Տեսնու՞մ ես այնտեղ այն գետը: 0
T-sn--m---s -yn-egh---n--ety T------ y-- a------ a-- g--- T-s-u-m y-s a-n-e-h a-n g-t- ---------------------------- Tesnu՞m yes ayntegh ayn gety
Vidiš li tamo most? Տ----ւ՞մ-ես----տե--այ--կ-մ-----: Տ------- ե- ա----- ա-- կ-------- Տ-ս-ո-՞- ե- ա-ն-ե- ա-ն կ-մ-ւ-ջ-: -------------------------------- Տեսնու՞մ ես այնտեղ այն կամուրջը: 0
T-snu՞- --s ayn-----a-n-k-m---y T------ y-- a------ a-- k------ T-s-u-m y-s a-n-e-h a-n k-m-r-y ------------------------------- Tesnu՞m yes ayntegh ayn kamurjy
Vidiš li tamo jezero? Տե---ւ-- ----յն-եղ-այն ----: Տ------- ե- ա----- ա-- լ---- Տ-ս-ո-՞- ե- ա-ն-ե- ա-ն լ-ճ-: ---------------------------- Տեսնու՞մ ես այնտեղ այն լիճը: 0
T-s-u՞- -e- a-ntegh a----ic-y T------ y-- a------ a-- l---- T-s-u-m y-s a-n-e-h a-n l-c-y ----------------------------- Tesnu՞m yes ayntegh ayn lichy
Оna ptica tamo mi se sviđa. Այս -ռ---ն- ինձ --ւր--------: Ա-- թ------ ի-- դ--- է գ----- Ա-ս թ-չ-ւ-ն ի-ձ դ-ւ- է գ-լ-ս- ----------------------------- Այս թռչունն ինձ դուր է գալիս: 0
Ay- t-rrc----- i-d- -u- e---lis A-- t--------- i--- d-- e g---- A-s t-r-c-’-n- i-d- d-r e g-l-s ------------------------------- Ays t’rrch’unn indz dur e galis
Sviđa mi se ono drvo tamo. Ա-ն -ա-ն ին- ---ր է--ալ-ս: Ա-- ծ--- ի-- դ--- է գ----- Ա-ն ծ-ռ- ի-ձ դ-ւ- է գ-լ-ս- -------------------------- Այն ծառն ինձ դուր է գալիս: 0
A-- --ar-- indz du- e-----s A-- t----- i--- d-- e g---- A-n t-a-r- i-d- d-r e g-l-s --------------------------- Ayn tsarrn indz dur e galis
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. Ա-ս -ար- ա-ս-եղ--ն--դո-- - գալ-ս: Ա-- ք--- ա----- ի-- դ--- է գ----- Ա-ս ք-ր- ա-ս-ե- ի-ձ դ-ւ- է գ-լ-ս- --------------------------------- Այս քարն այստեղ ինձ դուր է գալիս: 0
A-s -’ar------egh indz-d-- - -alis A-- k---- a------ i--- d-- e g---- A-s k-a-n a-s-e-h i-d- d-r e g-l-s ---------------------------------- Ays k’arn aystegh indz dur e galis
Оnaj park tamo mi se sviđa. Այ--ա-գ-ն -յնտե--ի---դու--է -----: Ա-- ա---- ա----- ի-- դ--- է գ----- Ա-դ ա-գ-ն ա-ն-ե- ի-ձ դ-ւ- է գ-լ-ս- ---------------------------------- Այդ այգին այնտեղ ինձ դուր է գալիս: 0
A-d-ay-in-----egh-i--z-du- --g---s A-- a---- a------ i--- d-- e g---- A-d a-g-n a-n-e-h i-d- d-r e g-l-s ---------------------------------- Ayd aygin ayntegh indz dur e galis
Sviđa mi se onaj vrt tamo. Այդ -ար--զ-------ղ ի-ձ---ւր---գ-լիս: Ա-- պ------ ա----- ի-- դ--- է գ----- Ա-դ պ-ր-ե-ն ա-ն-ե- ի-ձ դ-ւ- է գ-լ-ս- ------------------------------------ Այդ պարտեզն այնտեղ ինձ դուր է գալիս: 0
Ayd--a--ez---y-tegh ---z dur -----is A-- p------ a------ i--- d-- e g---- A-d p-r-e-n a-n-e-h i-d- d-r e g-l-s ------------------------------------ Ayd partezn ayntegh indz dur e galis
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Ա-ս -աղ--ն-ա----ղ-ին--դուր - ----ս: Ա-- ծ----- ա----- ի-- դ--- է գ----- Ա-ս ծ-ղ-կ- ա-ս-ե- ի-ձ դ-ւ- է գ-լ-ս- ----------------------------------- Այս ծաղիկն այստեղ ինձ դուր է գալիս: 0
A-s-t-a-------y-tegh-i--z --- e---lis A-- t------- a------ i--- d-- e g---- A-s t-a-h-k- a-s-e-h i-d- d-r e g-l-s ------------------------------------- Ays tsaghikn aystegh indz dur e galis
Mislim da je lijepo. Ե--դ- ս-րո---եմ-համար---: Ե- դ- ս----- ե- հ-------- Ե- դ- ս-ր-ւ- ե- հ-մ-ր-ւ-: ------------------------- Ես դա սիրուն եմ համարում: 0
Ye- d- si-u----m h-mar-m Y-- d- s---- y-- h------ Y-s d- s-r-n y-m h-m-r-m ------------------------ Yes da sirun yem hamarum
Mislim da je interesantno. Ե- դա-հ--ա-ր--- -- հա-ար-ւ-: Ե- դ- հ-------- ե- հ-------- Ե- դ- հ-տ-ք-ք-ր ե- հ-մ-ր-ւ-: ---------------------------- Ես դա հետաքրքիր եմ համարում: 0
Y-- -a---ta--r-’-r ye---am--um Y-- d- h---------- y-- h------ Y-s d- h-t-k-r-’-r y-m h-m-r-m ------------------------------ Yes da hetak’rk’ir yem hamarum
Mislim da je prekrasno. Ե--դ- ----քանչ-եմ--ա-ա-ու-: Ե- դ- հ------- ե- հ-------- Ե- դ- հ-ա-ք-ն- ե- հ-մ-ր-ւ-: --------------------------- Ես դա հիասքանչ եմ համարում: 0
Y-- -a-hiask-anch----- h-m--um Y-- d- h---------- y-- h------ Y-s d- h-a-k-a-c-’ y-m h-m-r-m ------------------------------ Yes da hiask’anch’ yem hamarum
Mislim da je ružno. Ե--դ- --ե- -մ---նո-մ: Ե- դ- տ--- ե- գ------ Ե- դ- տ-ե- ե- գ-ն-ւ-: --------------------- Ես դա տգեղ եմ գտնում: 0
Y-- d- ---g---e- gtn-m Y-- d- t---- y-- g---- Y-s d- t-e-h y-m g-n-m ---------------------- Yes da tgegh yem gtnum
Mislim da je dosadno. Ես -- ձանձրա-ի եմ--տ--ւմ: Ե- դ- ձ------- ե- գ------ Ե- դ- ձ-ն-ր-լ- ե- գ-ն-ւ-: ------------------------- Ես դա ձանձրալի եմ գտնում: 0
Y-s-d-------z-a-i-ye----num Y-- d- d--------- y-- g---- Y-s d- d-a-d-r-l- y-m g-n-m --------------------------- Yes da dzandzrali yem gtnum
Mislim da je to strašno. Ես-դա ս-ր---ե-- -մ --նում: Ե- դ- ս-------- ե- գ------ Ե- դ- ս-ր-ա-ե-ի ե- գ-ն-ւ-: -------------------------- Ես դա սարսափելի եմ գտնում: 0
Ye--da -ars-p’ye-i------tn-m Y-- d- s---------- y-- g---- Y-s d- s-r-a-’-e-i y-m g-n-m ---------------------------- Yes da sarsap’yeli yem gtnum

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.