Zbirka izraza

hr Osobe   »   hy անձեր (անձինք)

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [մեկ]

1 [mek]

անձեր (անձինք)

[andzer (andzink’)]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
ja ե- ե_ ե- -- ես 0
y-s y__ y-s --- yes
ja i ti ես և --ւ ե_ և դ__ ե- և դ-ւ -------- ես և դու 0
y----ev -u y__ y__ d_ y-s y-v d- ---------- yes yev du
nas dvoje Մ--ք---կ--սս Մ___ ե______ Մ-ն- ե-կ-ւ-ս ------------ Մենք երկուսս 0
Menk’----k-ss M____ y______ M-n-’ y-r-u-s ------------- Menk’ yerkuss
on -ա ն_ ն- -- նա 0
n- n_ n- -- na
on i ona ն--և--ա ն_ և ն_ ն- և ն- ------- նա և նա 0
n- y---na n_ y__ n_ n- y-v n- --------- na yev na
njih dvoje ն-ա----ր-ու-ը ն____ ե______ ն-ա-ք ե-կ-ւ-ը ------------- նրանք երկուսը 0
n-a----y---u-y n_____ y______ n-a-k- y-r-u-y -------------- nrank’ yerkusy
muškarac տղ-մ-րդ տ______ տ-ա-ա-դ ------- տղամարդ 0
t---ma-d t_______ t-h-m-r- -------- tghamard
žena կին կ__ կ-ն --- կին 0
kin k__ k-n --- kin
dijete երեխա ե____ ե-ե-ա ----- երեխա 0
yer-k-a y______ y-r-k-a ------- yerekha
jedna obitelj մի ---ա-իք մ_ ը______ մ- ը-տ-ն-ք ---------- մի ընտանիք 0
m-----an-k’ m_ y_______ m- y-t-n-k- ----------- mi yntanik’
moja obitelj ի--ընտան--ը ի_ ը_______ ի- ը-տ-ն-ք- ----------- իմ ընտանիքը 0
i--y-t-nik’y i_ y________ i- y-t-n-k-y ------------ im yntanik’y
Moja obitelj je ovdje. Իմ---տ--ի----յ---ղ է: Ի_ ը_______ ա_____ է_ Ի- ը-տ-ն-ք- ա-ս-ե- է- --------------------- Իմ ընտանիքը այստեղ է: 0
I- -ntanik-y-a---e-- e I_ y________ a______ e I- y-t-n-k-y a-s-e-h e ---------------------- Im yntanik’y aystegh e
Ja sam ovdje. Ես--յս-ե- ե-: Ե_ ա_____ ե__ Ե- ա-ս-ե- ե-: ------------- Ես այստեղ եմ: 0
Y----ys-eg---em Y__ a______ y__ Y-s a-s-e-h y-m --------------- Yes aystegh yem
Ti si ovdje. Դո----ստ----ս: Դ__ ա_____ ե__ Դ-ւ ա-ս-ե- ե-: -------------- Դու այստեղ ես: 0
Du -yste---yes D_ a______ y__ D- a-s-e-h y-s -------------- Du aystegh yes
On je ovdje i ona je ovdje. Ն- այստե----և -ա -լ-է --ս-եղ: Ն_ ա_____ է և ն_ է_ է ա______ Ն- ա-ս-ե- է և ն- է- է ա-ս-ե-: ----------------------------- Նա այստեղ է և նա էլ է այստեղ: 0
Na -yst-g- - --- -- e--e ay-t--h N_ a______ e y__ n_ e_ e a______ N- a-s-e-h e y-v n- e- e a-s-e-h -------------------------------- Na aystegh e yev na el e aystegh
Mi smo ovdje. Մ-ն---յ-տ-ղ--ն-: Մ___ ա_____ ե___ Մ-ն- ա-ս-ե- ե-ք- ---------------- Մենք այստեղ ենք: 0
Me-k’-ay--egh-y---’ M____ a______ y____ M-n-’ a-s-e-h y-n-’ ------------------- Menk’ aystegh yenk’
Vi ste ovdje. Դ-ւ---յ-տ-ղ --: Դ___ ա_____ ե__ Դ-ւ- ա-ս-ե- ե-: --------------- Դուք այստեղ եք: 0
D--’-a-stegh--ek’ D___ a______ y___ D-k- a-s-e-h y-k- ----------------- Duk’ aystegh yek’
Oni su svi ovdje. Նրան--բ--ո--------ղ---: Ն____ բ_____ ա_____ ե__ Ն-ա-ք բ-լ-ր- ա-ս-ե- ե-: ----------------------- Նրանք բոլորը այստեղ են: 0
N--n------ory-ay-t--h -en N_____ b_____ a______ y__ N-a-k- b-l-r- a-s-e-h y-n ------------------------- Nrank’ bolory aystegh yen

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + armenski (1-100) MP3 armenski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!