Zbirka izraza

hr nešto zamoliti   »   hy asking for something

74 [sedamdeset i četiri]

nešto zamoliti

nešto zamoliti

74 [յոթանասունչորս]

74 [yot’anasunch’vors]

asking for something

[inch’ vor ban khndrel]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Možete li mi ošišati kosu? Կարո՞- -ք --զե-ս կ-ր--: Կարո՞ղ եք մազերս կտրել: Կ-ր-՞- ե- մ-զ-ր- կ-ր-լ- ----------------------- Կարո՞ղ եք մազերս կտրել: 0
Ka-o՞g- -e-’--a-er- -t-el Karo՞gh yek’ mazers ktrel K-r-՞-h y-k- m-z-r- k-r-l ------------------------- Karo՞gh yek’ mazers ktrel
Ne prekratko, molim. Շատ--ա-ճ չ---խ-----մ-ե-: Շատ կարճ չէ, խնդրում եմ: Շ-տ կ-ր- չ-, խ-դ-ո-մ ե-: ------------------------ Շատ կարճ չէ, խնդրում եմ: 0
S--- ----h-c---,---n--u- --m Shat karch ch’e, khndrum yem S-a- k-r-h c-’-, k-n-r-m y-m ---------------------------- Shat karch ch’e, khndrum yem
Malo kraće, molim. Մի քիչ կա-ճ,---դ---մ-ե-: Մի քիչ կարճ, խնդրում եմ: Մ- ք-չ կ-ր-, խ-դ-ո-մ ե-: ------------------------ Մի քիչ կարճ, խնդրում եմ: 0
M--k’i--’-kar----khn-r-- yem Mi k’ich’ karch, khndrum yem M- k-i-h- k-r-h- k-n-r-m y-m ---------------------------- Mi k’ich’ karch, khndrum yem
Možete li razviti fotografije? Կարո՞- եք -կ-րնե-ը--շ----: Կարո՞ղ եք նկարները մշակել: Կ-ր-՞- ե- ն-ա-ն-ր- մ-ա-ե-: -------------------------- Կարո՞ղ եք նկարները մշակել: 0
K--o՞-h-y----nka-ne-y---ha-el Karo՞gh yek’ nkarnery mshakel K-r-՞-h y-k- n-a-n-r- m-h-k-l ----------------------------- Karo՞gh yek’ nkarnery mshakel
Fotografije su na CD-u. Նկ--ն----CD-- մեջ -ն: Նկարները CD-ի մեջ են: Ն-ա-ն-ր- C--- մ-ջ ե-: --------------------- Նկարները CD-ի մեջ են: 0
N---n----------ej y-n Nkarnery CD-i mej yen N-a-n-r- C--- m-j y-n --------------------- Nkarnery CD-i mej yen
Fotografije su u kameri. Նկարն--------խց--ի -եջ---: Նկարները ֆոտոխցիկի մեջ են: Ն-ա-ն-ր- ֆ-տ-խ-ի-ի մ-ջ ե-: -------------------------- Նկարները ֆոտոխցիկի մեջ են: 0
Nk----r- fot-k--s’ik- me- --n Nkarnery fotokhts’iki mej yen N-a-n-r- f-t-k-t-’-k- m-j y-n ----------------------------- Nkarnery fotokhts’iki mej yen
Možete li popraviti sat? Կա--՞ղ-եք--ամա---յ-ը-վ-րա-ո---ել: Կարո՞ղ եք ճամացույցը վերանորոգել: Կ-ր-՞- ե- ճ-մ-ց-ւ-ց- վ-ր-ն-ր-գ-լ- --------------------------------- Կարո՞ղ եք ճամացույցը վերանորոգել: 0
K--o-g- -e-------a-s---ts’----r----og-l Karo՞gh yek’ chamats’uyts’y veranorogel K-r-՞-h y-k- c-a-a-s-u-t-’- v-r-n-r-g-l --------------------------------------- Karo՞gh yek’ chamats’uyts’y veranorogel
Staklo je polomljeno. Ապ-կ-ն--ոտ-վ-ծ-է: Ապակին կոտրված է: Ա-ա-ի- կ-տ-վ-ծ է- ----------------- Ապակին կոտրված է: 0
A---in ko--v-t--e Apakin kotrvats e A-a-i- k-t-v-t- e ----------------- Apakin kotrvats e
Baterija je prazna. Մ-րտ---ը --տ----: Մարտկոցը նստել է: Մ-ր-կ-ց- ն-տ-լ է- ----------------- Մարտկոցը նստել է: 0
Ma--k-ts-- -s-e- e Martkots’y nstel e M-r-k-t-’- n-t-l e ------------------ Martkots’y nstel e
Možete li oglačati košulju? Կ---՞ղ ե- ---նա--պ--- -րդու-ե-: Կարո՞ղ եք վերնաշապիկը արդուկել: Կ-ր-՞- ե- վ-ր-ա-ա-ի-ը ա-դ-ւ-ե-: ------------------------------- Կարո՞ղ եք վերնաշապիկը արդուկել: 0
K--o՞------’-ve--a-ha---y ar-u-el Karo՞gh yek’ vernashapiky ardukel K-r-՞-h y-k- v-r-a-h-p-k- a-d-k-l --------------------------------- Karo՞gh yek’ vernashapiky ardukel
Možete li očistiti hlače? Կ------եք-շ-----ը մ-ք-ե-: Կարո՞ղ եք շալվարը մաքրել: Կ-ր-՞- ե- շ-լ-ա-ը մ-ք-ե-: ------------------------- Կարո՞ղ եք շալվարը մաքրել: 0
K-r---- y--- s-a--ar- mak’r-l Karo՞gh yek’ shalvary mak’rel K-r-՞-h y-k- s-a-v-r- m-k-r-l ----------------------------- Karo՞gh yek’ shalvary mak’rel
Možete li popraviti cipele? Կա-ո----ք կ-շիկ-------րա-որոգ-լ: Կարո՞ղ եք կոշիկները վերանորոգել: Կ-ր-՞- ե- կ-շ-կ-ե-ը վ-ր-ն-ր-գ-լ- -------------------------------- Կարո՞ղ եք կոշիկները վերանորոգել: 0
K--o՞gh ---’------kn--y-----n---g-l Karo՞gh yek’ koshiknery veranorogel K-r-՞-h y-k- k-s-i-n-r- v-r-n-r-g-l ----------------------------------- Karo՞gh yek’ koshiknery veranorogel
Možete li mi dati vatre? Կար-՞ղ -ք --ձ-վ--իչ տ-լ: Կարո՞ղ եք ինձ վառիչ տալ: Կ-ր-՞- ե- ի-ձ վ-ռ-չ տ-լ- ------------------------ Կարո՞ղ եք ինձ վառիչ տալ: 0
Ka----- yek’---d- --rri-h----l Karo՞gh yek’ indz varrich’ tal K-r-՞-h y-k- i-d- v-r-i-h- t-l ------------------------------ Karo՞gh yek’ indz varrich’ tal
Imate li šibice ili upaljač? Լուց-ու---տ---եր կա- --ռ-չ -ւն-ք: Լուցկու հատիկներ կամ վառիչ ունեք: Լ-ւ-կ-ւ հ-տ-կ-ե- կ-մ վ-ռ-չ ո-ն-ք- --------------------------------- Լուցկու հատիկներ կամ վառիչ ունեք: 0
L--s-ku -a-ik--- k-m-v---i-h’ u---’ Luts’ku hatikner kam varrich’ unek’ L-t-’-u h-t-k-e- k-m v-r-i-h- u-e-’ ----------------------------------- Luts’ku hatikner kam varrich’ unek’
Imate li pepeljaru? Մոխրամ-ն--ւ---ք: Մոխրաման ունե՞ք: Մ-խ-ա-ա- ո-ն-՞-: ---------------- Մոխրաման ունե՞ք: 0
M--hr-m-- une՞k’ Mokhraman une՞k’ M-k-r-m-n u-e-k- ---------------- Mokhraman une՞k’
Pušite li cigare? Ս-գար ծ-ու-- ե-: Սիգար ծխու՞մ եք: Ս-գ-ր ծ-ո-՞- ե-: ---------------- Սիգար ծխու՞մ եք: 0
Sigar t---u՞m--e-’ Sigar tskhu՞m yek’ S-g-r t-k-u-m y-k- ------------------ Sigar tskhu՞m yek’
Pušite li cigarete? Ծ--խո-------մ--ք: Ծխախոտ ծխու՞մ եք: Ծ-ա-ո- ծ-ո-՞- ե-: ----------------- Ծխախոտ ծխու՞մ եք: 0
Ts--akho- --khu-m--e-’ Tskhakhot tskhu՞m yek’ T-k-a-h-t t-k-u-m y-k- ---------------------- Tskhakhot tskhu՞m yek’
Pušite li lulu? Ծ----- --ու՞- -ք: Ծխախոտ ծխու՞մ եք: Ծ-ա-ո- ծ-ո-՞- ե-: ----------------- Ծխախոտ ծխու՞մ եք: 0
T---a-ho- --k--՞m -ek’ Tskhakhot tskhu՞m yek’ T-k-a-h-t t-k-u-m y-k- ---------------------- Tskhakhot tskhu՞m yek’

Učenje i čitanje

Učenje i čitanje idu skupa. To posebno vrijedi kod učenja stranih jezika. Tko želi dobro naučiti novi jezik, mora čitati puno tekstova. Prilikom čitanja literature na stranom jeziku, obrađujemo cijele rečenice. Tako naš mozak može naučiti vokabular i gramatiku u kontekstu. To mu pomaže kod pohranjivanja novih sadržaja. Naše pamćenje ima poteškoća pamtiti pojedine riječi. Kod čitanja učimo značenja riječi. Tako razvijamo osjećaj za novi jezik. Naravno da literatura na stranom jeziku ne smije biti preteška. Moderne kratke priče ili krimići su često zabavni. Dnevne novine su u prednosti zbog svoje aktualnosti. Dječje knjige ili stripovi pogodni su za učenje. Sličice olakšavaju razumijevanje novog jezika. Svejedno je koju literaturu odaberete – ona bi morala biti zabavna! To znači da bi trebala imati puno radnje, tako da jezik bude raznolik. Tko ne nađe ništa, može koristiti i specijalizirane udžbenike. Postoji mnogo knjiga s jednostavnim tekstovima za početnike. Važno je da se kod čitanja uvijek koristi rječnik. Čim se naiđe na nepoznatu riječ, trebalo bi je pogledati. Naš mozak se aktivira čitanjem i brzo uči nove sadržaje. Za sve riječi koje su nepoznate, formira se datoteka. Tako ih se može često ponavljati. Također pomaže da se nepoznate riječi označe bojom. Svaki sljedeći put se one mogu odmah prepoznati. Tko svaki dan puno čita na stranom jeziku, brzo napreduje. Budući da naš mozak uči brzo oponašati novi jezik. Može se desiti da jednom samo počnemo razmišljati na stranom jeziku...