Սպա-իր, մ---- ե---ե- վեր-դ-ռնա-:
Սպասիր, մինչև ես հետ վերադառնամ:
Ս-ա-ի-, մ-ն-և ե- հ-տ վ-ր-դ-ռ-ա-:
--------------------------------
Սպասիր, մինչև ես հետ վերադառնամ: 0 Sp-s-r, mi--h---v-y--------e-----r-amSpasir, minch’yev yes het veradarrnamS-a-i-, m-n-h-y-v y-s h-t v-r-d-r-n-m-------------------------------------Spasir, minch’yev yes het veradarrnam
Ե-ր--ե---ո-ն գ--իս:
Ե՞րբ ես տուն գալիս:
Ե-ր- ե- տ-ւ- գ-լ-ս-
-------------------
Ե՞րբ ես տուն գալիս: 0 Ye-rb--es tun -alisYe՞rb yes tun galisY-՞-b y-s t-n g-l-s-------------------Ye՞rb yes tun galis
После несчастного случая он больше не мог работать.
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
Ա-----նքը -----ե--ւ--------ա-մ-կ-եց Ա---ի-ա:
Աշխատանքը կորցնելուց հետո նա մեկնեց Ամերիկա:
Ա-խ-տ-ն-ը կ-ր-ն-լ-ւ- հ-տ- ն- մ-կ-ե- Ա-ե-ի-ա-
--------------------------------------------
Աշխատանքը կորցնելուց հետո նա մեկնեց Ամերիկա: 0 As-k---a---y --r-------------to--a-m-kn-ts--AmerikaAshkhatank’y korts’neluts’ heto na meknets’ AmerikaA-h-h-t-n-’- k-r-s-n-l-t-’ h-t- n- m-k-e-s- A-e-i-a---------------------------------------------------Ashkhatank’y korts’neluts’ heto na meknets’ Amerika
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
Աշխատանքը կորցնելուց հետո նա մեկնեց Ամերիկա:
Ashkhatank’y korts’neluts’ heto na meknets’ Amerika
Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji.
Mnogi ljudi uče strani jezik.
Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika.
Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno.
Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem.
Njihov mozak uči oba jezika automatski.
Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku.
Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika.
Kod odraslih je to drugačije.
Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno.
Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila.
Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti.
Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični.
To može dovesti do brkanja.
Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati.
Možete, primjerice, napraviti listu.
Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike.
Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika.
Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika.
Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij.
Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog.
Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični.
Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja.
No postoji opasnost od uspoređivanja jezika.
Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom.
Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije.
Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom.
Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...