Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   hy Conjunctions 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [իննսունչորս]

94 [innsunch’vors]

Conjunctions 1

[bard storadasakan 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Ս-ասիր- ---չև -ն---- ------: Սպասիր, մինչև անձրևը դադարի: Ս-ա-ի-, մ-ն-և ա-ձ-և- դ-դ-ր-: ---------------------------- Սպասիր, մինչև անձրևը դադարի: 0
Spasir- -i-c-------n-z-e-y dadari Spasir, minch’yev andzrevy dadari S-a-i-, m-n-h-y-v a-d-r-v- d-d-r- --------------------------------- Spasir, minch’yev andzrevy dadari
Čekaj dok ne budem gotov. Ս--սի-, մ--չև -ս պ-տր-ս- -ի-եմ: Սպասիր, մինչև ես պատրաստ լինեմ: Ս-ա-ի-, մ-ն-և ե- պ-տ-ա-տ լ-ն-մ- ------------------------------- Սպասիր, մինչև ես պատրաստ լինեմ: 0
Spa-i-- ----h’-ev--e----tr-st--inem Spasir, minch’yev yes patrast linem S-a-i-, m-n-h-y-v y-s p-t-a-t l-n-m ----------------------------------- Spasir, minch’yev yes patrast linem
Čekaj dok se on ne vrati. Սպա-իր, մ---- ե---ե- վեր-դ-ռնա-: Սպասիր, մինչև ես հետ վերադառնամ: Ս-ա-ի-, մ-ն-և ե- հ-տ վ-ր-դ-ռ-ա-: -------------------------------- Սպասիր, մինչև ես հետ վերադառնամ: 0
Sp-s-r, mi--h---v-y--------e-----r-am Spasir, minch’yev yes het veradarrnam S-a-i-, m-n-h-y-v y-s h-t v-r-d-r-n-m ------------------------------------- Spasir, minch’yev yes het veradarrnam
Čekam dok mi se kosa ne osuši. Ե--սպաս-ւմ--մ, մին-- --զ--ս չոր-ն--: Ես սպասում եմ, մինչև մազերս չորանան: Ե- ս-ա-ո-մ ե-, մ-ն-և մ-զ-ր- չ-ր-ն-ն- ------------------------------------ Ես սպասում եմ, մինչև մազերս չորանան: 0
Y------su------ --n-h’--v-m-ze---c-’-oranan Yes spasum yem, minch’yev mazers ch’voranan Y-s s-a-u- y-m- m-n-h-y-v m-z-r- c-’-o-a-a- ------------------------------------------- Yes spasum yem, minch’yev mazers ch’voranan
Čekam dok film ne završi. Ե- -պ-սում --,--ի-չև-ֆ-լմը ----տ-ի: Ես սպասում եմ, մինչև ֆիլմը ավարտվի: Ե- ս-ա-ո-մ ե-, մ-ն-և ֆ-լ-ը ա-ա-տ-ի- ----------------------------------- Ես սպասում եմ, մինչև ֆիլմը ավարտվի: 0
Yes-s-a--- yem---i-ch’--v -i--- a-a---i Yes spasum yem, minch’yev filmy avartvi Y-s s-a-u- y-m- m-n-h-y-v f-l-y a-a-t-i --------------------------------------- Yes spasum yem, minch’yev filmy avartvi
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. Ե- սպ-սու--եմ,-----և -ու-----նը--ան-- լ---: Ես սպասում եմ, մինչև լուսանշանը կանաչ լինի: Ե- ս-ա-ո-մ ե-, մ-ն-և լ-ւ-ա-շ-ն- կ-ն-չ լ-ն-: ------------------------------------------- Ես սպասում եմ, մինչև լուսանշանը կանաչ լինի: 0
Ye- --asu--y--,-mi-ch’yev l--an-han---ana--- l--i Yes spasum yem, minch’yev lusanshany kanach’ lini Y-s s-a-u- y-m- m-n-h-y-v l-s-n-h-n- k-n-c-’ l-n- ------------------------------------------------- Yes spasum yem, minch’yev lusanshany kanach’ lini
Kada putuješ na godišnji odmor? Ե--- -ս ա--ակ--րդ- գնում: Ե՞րբ ես արձակուրդի գնում: Ե-ր- ե- ա-ձ-կ-ւ-դ- գ-ո-մ- ------------------------- Ե՞րբ ես արձակուրդի գնում: 0
Y---b ye- ar-za-urd---num Ye՞rb yes ardzakurdi gnum Y-՞-b y-s a-d-a-u-d- g-u- ------------------------- Ye՞rb yes ardzakurdi gnum
Još prije ljetnih praznika? Ամ-ռ-յ---ա---կ-ւ-դնե-ից ---՞ջ: Ամառային արձակուրդներից առա՞ջ: Ա-ա-ա-ի- ա-ձ-կ-ւ-դ-ե-ի- ա-ա-ջ- ------------------------------ Ամառային արձակուրդներից առա՞ջ: 0
A-a-r-yi- ar-z--u---er-----ar--՞j Amarrayin ardzakurdnerits’ arra՞j A-a-r-y-n a-d-a-u-d-e-i-s- a-r-՞- --------------------------------- Amarrayin ardzakurdnerits’ arra՞j
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. Ա--, մինչ- ամ-ռա-ի---րձակ-ւ----րի --սվե--: Այո, մինչև ամառային արձակուրդների սկսվելը: Ա-ո- մ-ն-և ա-ա-ա-ի- ա-ձ-կ-ւ-դ-ե-ի ս-ս-ե-ը- ------------------------------------------ Այո, մինչև ամառային արձակուրդների սկսվելը: 0
A-o, m-nc--yev---a----i- a-----u-d-e-i---s---y Ayo, minch’yev amarrayin ardzakurdneri sksvely A-o- m-n-h-y-v a-a-r-y-n a-d-a-u-d-e-i s-s-e-y ---------------------------------------------- Ayo, minch’yev amarrayin ardzakurdneri sksvely
Popravi krov prije nego što dođe zima. Վ------ոգ-ր տ-նիքը--մ---և --ռան --իզբ-: Վերանորոգիր տանիքը, մինչև ձմռան սկիզբը: Վ-ր-ն-ր-գ-ր տ-ն-ք-, մ-ն-և ձ-ռ-ն ս-ի-բ-: --------------------------------------- Վերանորոգիր տանիքը, մինչև ձմռան սկիզբը: 0
Ve--noro-i- -anik-y, min---yev-d---r-n -----y Veranorogir tanik’y, minch’yev dzmrran skizby V-r-n-r-g-r t-n-k-y- m-n-h-y-v d-m-r-n s-i-b- --------------------------------------------- Veranorogir tanik’y, minch’yev dzmrran skizby
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. Լ----ե-ք--դ, ---չ--ու --ղ-ն------: Լվա ձեռքերդ, մինչ դու սեղան նստես: Լ-ա ձ-ռ-ե-դ- մ-ն- դ-ւ ս-ղ-ն ն-տ-ս- ---------------------------------- Լվա ձեռքերդ, մինչ դու սեղան նստես: 0
Lva---errk’--rd,-minc-- -u -e-han n-t-s Lva dzerrk’yerd, minch’ du seghan nstes L-a d-e-r-’-e-d- m-n-h- d- s-g-a- n-t-s --------------------------------------- Lva dzerrk’yerd, minch’ du seghan nstes
Zatvori prozor prije nego što izađeš. Փակ-ր---ւ--մ--տը--մի--------գնա-: Փակիր լուսամուտը, մինչև դու գնաս: Փ-կ-ր լ-ւ-ա-ո-տ-, մ-ն-և դ-ւ գ-ա-: --------------------------------- Փակիր լուսամուտը, մինչև դու գնաս: 0
P-ak---l-s-m-ty,-min-h’y---d- g--s P’akir lusamuty, minch’yev du gnas P-a-i- l-s-m-t-, m-n-h-y-v d- g-a- ---------------------------------- P’akir lusamuty, minch’yev du gnas
Kada ćeš doći kući? Ե-ր--ե---ո-ն գ--իս: Ե՞րբ ես տուն գալիս: Ե-ր- ե- տ-ւ- գ-լ-ս- ------------------- Ե՞րբ ես տուն գալիս: 0
Ye-rb--es tun -alis Ye՞rb yes tun galis Y-՞-b y-s t-n g-l-s ------------------- Ye՞rb yes tun galis
Poslije nastave? Դասից---տո-: Դասից հետո՞: Դ-ս-ց հ-տ-՞- ------------ Դասից հետո՞: 0
Da----’--e--՞ Dasits’ heto՞ D-s-t-’ h-t-՞ ------------- Dasits’ heto՞
Da, nakon što nastava završi. Ա------սից----ո: Այո, դասից հետո: Ա-ո- դ-ս-ց հ-տ-: ---------------- Այո, դասից հետո: 0
Ayo----s-t---he-o Ayo, dasits’ heto A-o- d-s-t-’ h-t- ----------------- Ayo, dasits’ heto
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. Վ-ա-ի- հետ--ն--այլ-- -կա--ղա-ա--ա--ատել: Վթարից հետո նա այլևս չկարողացավ աշխատել: Վ-ա-ի- հ-տ- ն- ա-լ-ս չ-ա-ո-ա-ա- ա-խ-տ-լ- ---------------------------------------- Վթարից հետո նա այլևս չկարողացավ աշխատել: 0
V---r--s’ -et- -a-ay-ev--c-’-ar-g---s’-v a-h--a--l Vt’arits’ heto na aylevs ch’karoghats’av ashkhatel V-’-r-t-’ h-t- n- a-l-v- c-’-a-o-h-t-’-v a-h-h-t-l -------------------------------------------------- Vt’arits’ heto na aylevs ch’karoghats’av ashkhatel
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. Ա-----նքը -----ե--ւ--------ա-մ-կ-եց Ա---ի-ա: Աշխատանքը կորցնելուց հետո նա մեկնեց Ամերիկա: Ա-խ-տ-ն-ը կ-ր-ն-լ-ւ- հ-տ- ն- մ-կ-ե- Ա-ե-ի-ա- -------------------------------------------- Աշխատանքը կորցնելուց հետո նա մեկնեց Ամերիկա: 0
As-k---a---y --r-------------to--a-m-kn-ts--Amerika Ashkhatank’y korts’neluts’ heto na meknets’ Amerika A-h-h-t-n-’- k-r-s-n-l-t-’ h-t- n- m-k-e-s- A-e-i-a --------------------------------------------------- Ashkhatank’y korts’neluts’ heto na meknets’ Amerika
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. Ա--ր--ա-մ----լո-- --տ- ն- հա--տաց-վ: Ամերիկա մեկնելուց հետո նա հարստացավ: Ա-ե-ի-ա մ-կ-ե-ո-ց հ-տ- ն- հ-ր-տ-ց-վ- ------------------------------------ Ամերիկա մեկնելուց հետո նա հարստացավ: 0
Ame-i---m-k-----s---e-- n- -ar-t-ts’-v Amerika mekneluts’ heto na harstats’av A-e-i-a m-k-e-u-s- h-t- n- h-r-t-t-’-v -------------------------------------- Amerika mekneluts’ heto na harstats’av

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...