Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 2   »   hy giving reasons 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [յոթանասունվեց]

76 [yot’anasunvets’]

giving reasons 2

[inch’ vor ban himnavorel 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Zašto nisi došao / došla? Ին-----չ-իր-ե-ել: Ի----- չ--- ե---- Ի-չ-ւ- չ-ի- ե-ե-: ----------------- Ինչու՞ չեիր եկել: 0
I-ch-u- ch--e-r -e--l I------ c------ y---- I-c-’-՞ c-’-e-r y-k-l --------------------- Inch’u՞ ch’yeir yekel
Bio / bila sam bolestan / bolesna. Ե---իվա-- է-: Ե- հ----- է-- Ե- հ-վ-ն- է-: ------------- Ես հիվանդ էի: 0
Yes h-v-nd--i Y-- h----- e- Y-s h-v-n- e- ------------- Yes hivand ei
Nisam došao / došla jer sam bio bolestan / bila bolesna. Ես--եի--կե-- ո-ով---- -ս-հի---- էի: Ե- չ-- ե---- ո------- ե- հ----- է-- Ե- չ-ի ե-ե-, ո-ո-հ-տ- ե- հ-վ-ն- է-: ----------------------------------- Ես չեի եկել, որովհետև ես հիվանդ էի: 0
Yes ch’yei-y-k-----o-------- -e--h--and ei Y-- c----- y----- v--------- y-- h----- e- Y-s c-’-e- y-k-l- v-r-v-e-e- y-s h-v-n- e- ------------------------------------------ Yes ch’yei yekel, vorovhetev yes hivand ei
Zašto ona nije došla? Ի--ո-----ր--ա-եկ-լ: Ի----- չ-- ն- ե---- Ի-չ-ւ- չ-ր ն- ե-ե-: ------------------- Ինչու՞ չէր նա եկել: 0
I-ch’u--ch----na ---el I------ c---- n- y---- I-c-’-՞ c-’-r n- y-k-l ---------------------- Inch’u՞ ch’er na yekel
Bila je umorna. Նա --գ-ա---ր: Ն- հ----- է-- Ն- հ-գ-ա- է-: ------------- Նա հոգնած էր: 0
Na -og---s-er N- h------ e- N- h-g-a-s e- ------------- Na hognats er
Ona nije došla jer je bila umorna. Նա -է---կ--- ---վհե-- -ա--ո--ա- է-: Ն- չ-- ե---- ո------- ն- հ----- է-- Ն- չ-ր ե-ե-, ո-ո-հ-տ- ն- հ-գ-ա- է-: ----------------------------------- Նա չէր եկել, որովհետև նա հոգնած էր: 0
Na-----r-----l- v---v-et-- -a--og-ats--r N- c---- y----- v--------- n- h------ e- N- c-’-r y-k-l- v-r-v-e-e- n- h-g-a-s e- ---------------------------------------- Na ch’er yekel, vorovhetev na hognats er
Zašto on nije došao? Ին-ո----էր------ել: Ի----- չ-- ն- ե---- Ի-չ-ւ- չ-ր ն- ե-ե-: ------------------- Ինչու՞ չէր նա եկել: 0
Inch-u- ch--r na y--el I------ c---- n- y---- I-c-’-՞ c-’-r n- y-k-l ---------------------- Inch’u՞ ch’er na yekel
Nije imao volje. Նա հ-ճու-ք չու--ր: Ն- հ------ չ------ Ն- հ-ճ-ւ-ք չ-ւ-ե-: ------------------ Նա հաճույք չուներ: 0
Na h-c-u-k- ch-un-r N- h------- c------ N- h-c-u-k- c-’-n-r ------------------- Na hachuyk’ ch’uner
On nije došao jer nije imao volje. Ն- չ------լ, ---վեհե-և--------ւ-ք -ուն-ր: Ն- չ-- ե---- ո-------- ն- հ------ չ------ Ն- չ-ր ե-ե-, ո-ո-ե-ե-և ն- հ-ճ-ւ-ք չ-ւ-ե-: ----------------------------------------- Նա չէր եկել, որովեհետև նա հաճույք չուներ: 0
Na-ch--r-y--e-- -o---eh--e--na -ac-u-k’----un-r N- c---- y----- v---------- n- h------- c------ N- c-’-r y-k-l- v-r-v-h-t-v n- h-c-u-k- c-’-n-r ----------------------------------------------- Na ch’er yekel, vorovehetev na hachuyk’ ch’uner
Zašto vi niste došli? Ին---՞-չ-ի---կե-: Ի----- չ--- ե---- Ի-չ-ւ- չ-ի- ե-ե-: ----------------- Ինչու՞ չեիք եկել: 0
I---’u-----ye-k’-yekel I------ c------- y---- I-c-’-՞ c-’-e-k- y-k-l ---------------------- Inch’u՞ ch’yeik’ yekel
Naš auto je pokvaren. Մ-- մեք--ան-փչացե- է-: Մ-- մ------ փ----- է-- Մ-ր մ-ք-ն-ն փ-ա-ե- է-: ---------------------- Մեր մեքենան փչացել էր: 0
Mer-----ye-a--p--h---s’y-l--r M-- m-------- p----------- e- M-r m-k-y-n-n p-c-’-t-’-e- e- ----------------------------- Mer mek’yenan p’ch’ats’yel er
Nismo došli jer je naš auto pokvaren. Մ--- --ի-ք ե---,--րո-հ-տ----ր----ե--- -չ-ց-լ-է-: Մ--- չ---- ե---- ո------- մ-- մ------ փ----- է-- Մ-ն- չ-ի-ք ե-ե-, ո-ո-հ-տ- մ-ր մ-ք-ն-ն փ-ա-ե- է-: ------------------------------------------------ Մենք չէինք եկել, որովհետև մեր մեքենան փչացել էր: 0
M-n----------’-y-k------rovhetev-m-- me---enan -’ch---s-y-- er M---- c------- y----- v--------- m-- m-------- p----------- e- M-n-’ c-’-i-k- y-k-l- v-r-v-e-e- m-r m-k-y-n-n p-c-’-t-’-e- e- -------------------------------------------------------------- Menk’ ch’eink’ yekel, vorovhetev mer mek’yenan p’ch’ats’yel er
Zašto ljudi nisu došli? Ի-չ--- -էի--մ--դ---ե-ել: Ի----- չ--- մ----- ե---- Ի-չ-ւ- չ-ի- մ-ր-ի- ե-ե-: ------------------------ Ինչու՞ չէին մարդիկ եկել: 0
In-h--՞-c-’--- -ard-- -ek-l I------ c----- m----- y---- I-c-’-՞ c-’-i- m-r-i- y-k-l --------------------------- Inch’u՞ ch’ein mardik yekel
Propustili su vlak. Ն-ա-ք գնացքից է-ն----աց--: Ն---- գ------ է-- ո------- Ն-ա-ք գ-ա-ք-ց է-ն ո-շ-ց-լ- -------------------------- Նրանք գնացքից էին ուշացել: 0
N---k’ gn---------’-----ushats’y-l N----- g----------- e-- u--------- N-a-k- g-a-s-k-i-s- e-n u-h-t-’-e- ---------------------------------- Nrank’ gnats’k’its’ ein ushats’yel
Nisu došli jer su propustili vlak. Ն--ն--չէ------լ- որովհ--և----ց--ց-է-ն --շ-ց--: Ն---- չ--- ե---- ո------- գ------ է-- ո------- Ն-ա-ք չ-ի- ե-ե-, ո-ո-հ-տ- գ-ա-ք-ց է-ն ո-շ-ց-լ- ---------------------------------------------- Նրանք չէին եկել, որովհետև գնացքից էին ուշացել: 0
N--nk- -----n-yekel,--or-v----- g---s--’---’-e-n-u--------l N----- c----- y----- v--------- g----------- e-- u--------- N-a-k- c-’-i- y-k-l- v-r-v-e-e- g-a-s-k-i-s- e-n u-h-t-’-e- ----------------------------------------------------------- Nrank’ ch’ein yekel, vorovhetev gnats’k’its’ ein ushats’yel
Zašto nisi došao / došla? Ի-չ-ւ- չէ-ր եկել: Ի----- չ--- ե---- Ի-չ-ւ- չ-ի- ե-ե-: ----------------- Ինչու՞ չէիր եկել: 0
In-h’u՞--h---------l I------ c----- y---- I-c-’-՞ c-’-i- y-k-l -------------------- Inch’u՞ ch’eir yekel
Nisam smio / smjela. Ին--չէր--ա-ելի: Ի-- չ-- կ------ Ի-ձ չ-ր կ-ր-լ-: --------------- Ինձ չէր կարելի: 0
I--z c-’-r--ar--i I--- c---- k----- I-d- c-’-r k-r-l- ----------------- Indz ch’er kareli
Nisam došao / došla jer nisam smio / smjela. Ես--է- եկ--,--ր----տ- -նձ չ-ր-կ-րելի: Ե- չ-- ե---- ո------- ի-- չ-- կ------ Ե- չ-ի ե-ե-, ո-ո-հ-տ- ի-ձ չ-ր կ-ր-լ-: ------------------------------------- Ես չէի եկել, որովհետև ինձ չէր կարելի: 0
Yes ----i-ye-e-- -o--vhetev-------h--r k-reli Y-- c---- y----- v--------- i--- c---- k----- Y-s c-’-i y-k-l- v-r-v-e-e- i-d- c-’-r k-r-l- --------------------------------------------- Yes ch’ei yekel, vorovhetev indz ch’er kareli

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milijuni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...