Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   hy In the hotel – Arrival

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [քսանյոթ]

27 [k’sanyot’]

In the hotel – Arrival

[hyuranots’i zhamanum]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Imate li slobodnu sobu? Ազատ-ս-ն--կ-ո--ե՞ք: Ա--- ս----- ո------ Ա-ա- ս-ն-ա- ո-ն-՞-: ------------------- Ազատ սենյակ ունե՞ք: 0
Azat s---ak une--’ A--- s----- u----- A-a- s-n-a- u-e-k- ------------------ Azat senyak une՞k’
Rezervirao / rezervirala sam sobu. Ես ---յ----մ պա-վիրե-: Ե- ս----- ե- պ-------- Ե- ս-ն-ա- ե- պ-տ-ի-ե-: ---------------------- Ես սենյակ եմ պատվիրել: 0
Y-- se--ak--em p-tv-r-l Y-- s----- y-- p------- Y-s s-n-a- y-m p-t-i-e- ----------------------- Yes senyak yem patvirel
Moje ime je Miler. Ի- --------յ-----ր -: Ի- ա----- Մ------- է- Ի- ա-ո-ն- Մ-ո-լ-ե- է- --------------------- Իմ անունը Մյուլլեր է: 0
I- a-----Myull-- e I- a---- M------ e I- a-u-y M-u-l-r e ------------------ Im anuny Myuller e
Trebam jednokrevetnu sobu. Ինձ---կտեղա--ց ս-նյ-կ - հա--ա-ո-: Ի-- մ--------- ս----- է հ-------- Ի-ձ մ-կ-ե-ա-ո- ս-ն-ա- է հ-ր-ա-ո-: --------------------------------- Ինձ մեկտեղանոց սենյակ է հարկավոր: 0
In-z ----e--a---s- --n--k --ha-k-vor I--- m------------ s----- e h------- I-d- m-k-e-h-n-t-’ s-n-a- e h-r-a-o- ------------------------------------ Indz mekteghanots’ senyak e harkavor
Trebam dvokrevetnu sobu. Ի------ու-տե---ո- -են-ակ-է-հա-կա---: Ի-- ե---- տ------ ս----- է հ-------- Ի-ձ ե-կ-ւ տ-ղ-ն-ց ս-ն-ա- է հ-ր-ա-ո-: ------------------------------------ Ինձ երկու տեղանոց սենյակ է հարկավոր: 0
I-d- y--k- -e--an---’-s-nyak-- ha-kav-r I--- y---- t--------- s----- e h------- I-d- y-r-u t-g-a-o-s- s-n-a- e h-r-a-o- --------------------------------------- Indz yerku teghanots’ senyak e harkavor
Koliko košta soba za jednu noć? Ի՞նչ -րժե -ե--ա-- մեկ--ի---վ--հ-մար: Ի--- ա--- ս------ մ-- գ------ հ----- Ի-ն- ա-ժ- ս-ն-ա-ը մ-կ գ-շ-ր-ա հ-մ-ր- ------------------------------------ Ի՞նչ արժե սենյակը մեկ գիշերվա համար: 0
I-nc-’--rz-- -eny-----e--g----r---h---r I----- a---- s------ m-- g------- h---- I-n-h- a-z-e s-n-a-y m-k g-s-e-v- h-m-r --------------------------------------- I՞nch’ arzhe senyaky mek gisherva hamar
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Ե- ու-ո-մ--մ--ոգա-անո--սենյ-կ: Ե- ո----- ե- լ-------- ս------ Ե- ո-զ-ւ- ե- լ-գ-ր-ն-վ ս-ն-ա-: ------------------------------ Ես ուզում եմ լոգարանով սենյակ: 0
Ye---zum y-m ----ran---s---ak Y-- u--- y-- l-------- s----- Y-s u-u- y-m l-g-r-n-v s-n-a- ----------------------------- Yes uzum yem logaranov senyak
Htio / htjela bih sobu s tušem. Ե---ւզու-----ց-ցու-ո-------կ: Ե- ո----- ե- ց------- ս------ Ե- ո-զ-ւ- ե- ց-ց-ւ-ո- ս-ն-ա-: ----------------------------- Ես ուզում եմ ցնցուղով սենյակ: 0
Y-- --u- ye----’n-s-u-h-v--e---k Y-- u--- y-- t----------- s----- Y-s u-u- y-m t-’-t-’-g-o- s-n-a- -------------------------------- Yes uzum yem ts’nts’ughov senyak
Mogu li vidjeti sobu? Կար--ղ եմ սեն-ակը-տեսնե-: Կ----- ե- ս------ տ------ Կ-ր-՞- ե- ս-ն-ա-ը տ-ս-ե-: ------------------------- Կարո՞ղ եմ սենյակը տեսնել: 0
K-ro-gh---m s-nya----esn-l K------ y-- s------ t----- K-r-՞-h y-m s-n-a-y t-s-e- -------------------------- Karo՞gh yem senyaky tesnel
Ima li ovdje garaža? Այ---- -վ-ոտնա- ---: Ա----- ա------- կ--- Ա-ս-ե- ա-տ-տ-ա- կ-՞- -------------------- Այստեղ ավտոտնակ կա՞: 0
A-steg- a-to-na--k-՞ A------ a------- k-- A-s-e-h a-t-t-a- k-՞ -------------------- Aystegh avtotnak ka՞
Ima li ovdje sef? Ա--տե- -ա- գա---արան: Ա----- կ-- գ--------- Ա-ս-ե- կ-՞ գ-ղ-ն-ր-ն- --------------------- Այստեղ կա՞ գաղտնարան: 0
Ay--e---ka- -ag--n-ran A------ k-- g--------- A-s-e-h k-՞ g-g-t-a-a- ---------------------- Aystegh ka՞ gaghtnaran
Ima li ovdje faks? Ա----- կ-՞---քս: Ա----- կ-- ֆ---- Ա-ս-ե- կ-՞ ֆ-ք-: ---------------- Այստեղ կա՞ ֆաքս: 0
Ays-----ka--fak’s A------ k-- f---- A-s-e-h k-՞ f-k-s ----------------- Aystegh ka՞ fak’s
Dobro, uzet ću sobu. Լա-,-ե---եր-նո-մ եմ-այս -----կ-: Լ--- ե- վ------- ե- ա-- ս------- Լ-վ- ե- վ-ր-ն-ւ- ե- ա-ս ս-ն-ա-ը- -------------------------------- Լավ, ես վերցնում եմ այս սենյակը: 0
La-, yes--er-s-num -em-----s--ya-y L--- y-- v-------- y-- a-- s------ L-v- y-s v-r-s-n-m y-m a-s s-n-a-y ---------------------------------- Lav, yes verts’num yem ays senyaky
Ovdje su ključevi. Ա---ե----նալի--երն--ն: Ա----- բ---------- ե-- Ա-ս-ե- բ-ն-լ-ն-ե-ն ե-: ---------------------- Այստեղ բանալիններն են: 0
Ay---g--ba-ali--er- y-n A------ b---------- y-- A-s-e-h b-n-l-n-e-n y-n ----------------------- Aystegh banalinnern yen
Ovdje je moja prtljaga. Այ---ղ--մ ----րուկնե-ն ե-: Ա----- ի- ճ----------- ե-- Ա-ս-ե- ի- ճ-մ-ր-ւ-ն-ր- ե-: -------------------------- Այստեղ իմ ճամպրուկներն են: 0
A---egh-----ham----n-r----n A------ i- c----------- y-- A-s-e-h i- c-a-p-u-n-r- y-n --------------------------- Aystegh im champruknern yen
U koliko sati je doručak? Ժա-- ք-ն----ն է --խ--աշ-: Ժ--- ք------- է ն-------- Ժ-մ- ք-ն-ս-՞- է ն-խ-ճ-շ-: ------------------------- Ժամը քանիսի՞ն է նախաճաշը: 0
Zhamy -’----i՞--------a--a--y Z---- k-------- e n---------- Z-a-y k-a-i-i-n e n-k-a-h-s-y ----------------------------- Zhamy k’anisi՞n e nakhachashy
U koliko sati je ručak? Ժամ--ք-ն--ի՞- է -աշ-: Ժ--- ք------- է ճ---- Ժ-մ- ք-ն-ս-՞- է ճ-շ-: --------------------- Ժամը քանիսի՞ն է ճաշը: 0
Z--m---’-n---՞n e--h---y Z---- k-------- e c----- Z-a-y k-a-i-i-n e c-a-h- ------------------------ Zhamy k’anisi՞n e chashy
U koliko sati je večera? Ժ-մ----ն-սի-ն --ը------: Ժ--- ք------- է ը------- Ժ-մ- ք-ն-ս-՞- է ը-թ-ի-ը- ------------------------ Ժամը քանիսի՞ն է ընթրիքը: 0
Z-am--k--n-s-՞n-- ynt’-i-’y Z---- k-------- e y-------- Z-a-y k-a-i-i-n e y-t-r-k-y --------------------------- Zhamy k’anisi՞n e ynt’rik’y

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…