Zbirka izraza

hr U vlaku   »   nn On the train

34 [trideset i četiri]

U vlaku

U vlaku

34 [trettifire]

On the train

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Da li je to vlak za Berlin? E- -e-t---------i- --r-in? Er dette toget til Berlin? E- d-t-e t-g-t t-l B-r-i-? -------------------------- Er dette toget til Berlin? 0
Kada kreće vlak? N-- gå--tog-t? Når går toget? N-r g-r t-g-t- -------------- Når går toget? 0
Kada stiže vlak u Berlin? N-- k--- ----- t-- -e----? Når kjem toget til Berlin? N-r k-e- t-g-t t-l B-r-i-? -------------------------- Når kjem toget til Berlin? 0
Oprostite, smijem li proći? K-- e- -- k-----o--i, -- -----ill? Kan eg få kome forbi, er du snill? K-n e- f- k-m- f-r-i- e- d- s-i-l- ---------------------------------- Kan eg få kome forbi, er du snill? 0
Mislim da je to moje mjesto. E- --ur-dette -r----sse-----. Eg trur dette er plassen min. E- t-u- d-t-e e- p-a-s-n m-n- ----------------------------- Eg trur dette er plassen min. 0
Mislim da sjedite na mom mjestu. Eg tru- d--sit på-p-assen--in. Eg trur du sit på plassen min. E- t-u- d- s-t p- p-a-s-n m-n- ------------------------------ Eg trur du sit på plassen min. 0
Gdje su kola za spavanje? Kor-----------n-? Kor er sovevogna? K-r e- s-v-v-g-a- ----------------- Kor er sovevogna? 0
Kola za spavanje su na kraju vlaka. Sov-v-gn- -- ba-e-s----to-e-. Sovevogna er bakerst i toget. S-v-v-g-a e- b-k-r-t i t-g-t- ----------------------------- Sovevogna er bakerst i toget. 0
A gdje je restoran? – Na početku. O-----r--- mat-og----– -ei----r-ms-. Og kvar er matvogna? – Heilt fremst. O- k-a- e- m-t-o-n-? – H-i-t f-e-s-. ------------------------------------ Og kvar er matvogna? – Heilt fremst. 0
Mogu li spavati dolje? K-- e- f- -o------e? Kan eg få sove nede? K-n e- f- s-v- n-d-? -------------------- Kan eg få sove nede? 0
Mogu li spavati u sredini? K-- -g-få -ov- --m--t-n? Kan eg få sove i midten? K-n e- f- s-v- i m-d-e-? ------------------------ Kan eg få sove i midten? 0
Mogu li spavati gore? Kan e- -- -o-e-ø---? Kan eg få sove øvst? K-n e- f- s-v- ø-s-? -------------------- Kan eg få sove øvst? 0
Kada smo na granici? N-r--r ---f-am-e v-- g--n--? Når er vi framme ved grensa? N-r e- v- f-a-m- v-d g-e-s-? ---------------------------- Når er vi framme ved grensa? 0
Koliko traje vožnja do Berlina? Ko------e te- turen --- Be-lin? Kor lenge tek turen til Berlin? K-r l-n-e t-k t-r-n t-l B-r-i-? ------------------------------- Kor lenge tek turen til Berlin? 0
Da li vlak kasni? E----ge- --r--n--? Er toget forsinka? E- t-g-t f-r-i-k-? ------------------ Er toget forsinka? 0
Imate li nešto za čitati? Har-d---o-o-å---s-? Har du noko å lese? H-r d- n-k- å l-s-? ------------------- Har du noko å lese? 0
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti? G-r--et -- --få-nok--- et---g----kke --r? Går det an å få noko å ete og drikke her? G-r d-t a- å f- n-k- å e-e o- d-i-k- h-r- ----------------------------------------- Går det an å få noko å ete og drikke her? 0
Da li biste me molim probudili u 7 sati? Ka- -u-v--- s---l -- -e--je--e--k---ka-sju? Kan du vere snill og vekkje meg klokka sju? K-n d- v-r- s-i-l o- v-k-j- m-g k-o-k- s-u- ------------------------------------------- Kan du vere snill og vekkje meg klokka sju? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Bebe čitaju s usana!

Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta. Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi. Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci. Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk. Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi. Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči. Tako dobivaju mnogo važnih informacija. Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni. Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija. Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku. Bebe tada opet počinju čitati s usana. Na taj način uče formirati strane zvukove. Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči. Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika. Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore. Na taj način bebe dobivaju povratnu infomaciju. To je jako važno za malu djecu. Tada znaju da ih se razumjelo. Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju. Zato im je i dalje zabavno učiti govoriti. Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke. Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana. U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona. Te video snimke snimane su na materinjem jeziku beba te na stranom jeziku. Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku. Također su pritom bile pozornije. Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu. Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Dali si znao?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 45 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Europe. Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente. Tako u cijelom svijetu ima oko 60 milijuna ljudi koji govore poljski. Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika. Poljski je u uskom srodstvu s češkim i slovačkim. Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata. Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik. Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova. Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi. Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda. Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira. Poljski time ne spada baš u najlakše jezike… Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Europe!