Zbirka izraza

hr U vlaku   »   kk On the train

34 [trideset i četiri]

U vlaku

U vlaku

34 [отыз төрт]

34 [otız tört]

On the train

[Poyızda]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski kazaški igra Više
Da li je to vlak za Berlin? Мы--- Б------- б------ п---- б-? Мынау Берлинге баратын пойыз ба? 0
Mı--- B------- b------ p---- b-?Mınaw Berlïnge baratın poyız ba?
Kada kreće vlak? Бұ- п---- қ---- ж-----? Бұл пойыз қашан жүреді? 0
Bu- p---- q---- j-----?Bul poyız qaşan jüredi?
Kada stiže vlak u Berlin? По--- Б------- қ---- ж-----? Пойыз Берлинге қашан жетеді? 0
Po--- B------- q---- j-----?Poyız Berlïnge qaşan jetedi?
Oprostite, smijem li proći? Ке-------- ө---- р----- п-? Кешіріңіз, өтуге рұқсат па? 0
Ke-------- ö---- r----- p-?Keşiriñiz, ötwge ruqsat pa?
Mislim da je to moje mjesto. Ме------ б-- — м---- о----. Меніңше, бұл — менің орным. 0
Me------ b-- — m---- o----.Meniñşe, bul — meniñ ornım.
Mislim da sjedite na mom mjestu. Ме------ с-- м---- о------ о------. Меніңше, сіз менің орнымда отырсыз. 0
Me------ s-- m---- o------ o------.Meniñşe, siz meniñ ornımda otırsız.
Gdje su kola za spavanje? Ұй-------- в---- қ----? Ұйықтайтын вагон қайда? 0
Uy-------- v---- q----?Uyıqtaytın vagon qayda?
Kola za spavanje su na kraju vlaka. Ұй-------- в---- п------- с------. Ұйықтайтын вагон пойыздың соңында. 0
Uy-------- v---- p------- s------.Uyıqtaytın vagon poyızdıñ soñında.
A gdje je restoran? – Na početku. Ва-------------- қ----? – П------- б------. Вагон-мейрамхана қайда? – Пойыздың басында. 0
Va-------------- q----? – P------- b------.Vagon-meyramxana qayda? – Poyızdıñ basında.
Mogu li spavati dolje? Ме- а----- ж----- б--- м-? Мен астына жатсам бола ма? 0
Me- a----- j----- b--- m-?Men astına jatsam bola ma?
Mogu li spavati u sredini? Ме- о------- ж----- б--- м-? Мен ортасына жатсам бола ма? 0
Me- o------- j----- b--- m-?Men ortasına jatsam bola ma?
Mogu li spavati gore? Ме- ү----- ж----- б--- м-? Мен үстіне жатсам бола ма? 0
Me- ü----- j----- b--- m-?Men üstine jatsam bola ma?
Kada smo na granici? Ше------ қ---- б------? Шекарада қашан боламыз? 0
Şe------ q---- b------?Şekarada qaşan bolamız?
Koliko traje vožnja do Berlina? Бе------ д---- п---- қ---- ж-----? Берлинге дейін пойыз қанша жүреді? 0
Be------ d---- p---- q---- j-----?Berlïnge deyin poyız qanşa jüredi?
Da li vlak kasni? По--- к----- м-? Пойыз кешіге ме? 0
Po--- k----- m-?Poyız keşige me?
Imate li nešto za čitati? Сі--- о----- б------ б-- м-? Сізде оқитын бірдеңе бар ма? 0
Si--- o----- b------ b-- m-?Sizde oqïtın birdeñe bar ma?
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti? Мұ--- і---------- б------ б-- м-? Мұнда ішіп-жейтін бірдеңе бар ма? 0
Mu--- i---------- b------ b-- m-?Munda işip-jeytin birdeñe bar ma?
Da li biste me molim probudili u 7 sati? Ме-- с---- ж----- о---- ж-------- б-? Мені сағат жетіде оятып жібересіз бе? 0
Me-- s---- j----- o----- j-------- b-?Meni sağat jetide oyatıp jiberesiz be?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Bebe čitaju s usana!

Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta. Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi. Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci. Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk. Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi. Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči. Tako dobivaju mnogo važnih informacija. Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni. Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija. Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku. Bebe tada opet počinju čitati s usana. Na taj način uče formirati strane zvukove. Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči. Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika. Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore. Na taj način bebe dobivaju povratnu infomaciju. To je jako važno za malu djecu. Tada znaju da ih se razumjelo. Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju. Zato im je i dalje zabavno učiti govoriti. Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke. Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana. U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona. Te video snimke snimane su na materinjem jeziku beba te na stranom jeziku. Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku. Također su pritom bile pozornije. Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu. Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Dali si znao?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 45 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Europe. Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente. Tako u cijelom svijetu ima oko 60 milijuna ljudi koji govore poljski. Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika. Poljski je u uskom srodstvu s češkim i slovačkim. Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata. Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik. Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova. Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi. Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda. Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira. Poljski time ne spada baš u najlakše jezike… Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Europe!