Zbirka izraza

hr U vlaku   »   el Στο τρένο

34 [trideset i četiri]

U vlaku

U vlaku

34 [τριάντα τέσσερα]

34 [triánta téssera]

Στο τρένο

[Sto tréno]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
Da li je to vlak za Berlin? Α-τ- ------το -ρ--ο---α--ε-ολ-ν-; Α--- ε---- τ- τ---- γ-- Β-------- Α-τ- ε-ν-ι τ- τ-έ-ο γ-α Β-ρ-λ-ν-; --------------------------------- Αυτό είναι το τρένο για Βερολίνο; 0
A-tó --nai-t- --é-- gi- B-r-lí--? A--- e---- t- t---- g-- B-------- A-t- e-n-i t- t-é-o g-a B-r-l-n-? --------------------------------- Autó eínai to tréno gia Berolíno?
Kada kreće vlak? Π-τε-α-α--ρ-ί----τρέ-ο; Π--- α------- τ- τ----- Π-τ- α-α-ω-ε- τ- τ-έ-ο- ----------------------- Πότε αναχωρεί το τρένο; 0
P-t---------e- t- tr-no? P--- a-------- t- t----- P-t- a-a-h-r-í t- t-é-o- ------------------------ Póte anachōreí to tréno?
Kada stiže vlak u Berlin? Πότ--φ-ά-ε- τ--τ-έν- --ο --ρ-λίνο; Π--- φ----- τ- τ---- σ-- Β-------- Π-τ- φ-ά-ε- τ- τ-έ-ο σ-ο Β-ρ-λ-ν-; ---------------------------------- Πότε φτάνει το τρένο στο Βερολίνο; 0
P--- p-t--ei t--tr-n- sto---r-l--o? P--- p------ t- t---- s-- B-------- P-t- p-t-n-i t- t-é-o s-o B-r-l-n-? ----------------------------------- Póte phtánei to tréno sto Berolíno?
Oprostite, smijem li proći? Με --γ-ω---τε- μπ--ώ-ν--περάσ-; Μ- σ---------- μ---- ν- π------ Μ- σ-γ-ω-ε-τ-, μ-ο-ώ ν- π-ρ-σ-; ------------------------------- Με συγχωρείτε, μπορώ να περάσω; 0
M--s--c--r-í--,--p-r--n- -er--ō? M- s----------- m---- n- p------ M- s-n-h-r-í-e- m-o-ṓ n- p-r-s-? -------------------------------- Me synchōreíte, mporṓ na perásō?
Mislim da je to moje mjesto. Ν-μί-ω π-----τή ----ι - --ση--ο-. Ν----- π-- α--- ε---- η θ--- μ--- Ν-μ-ζ- π-ς α-τ- ε-ν-ι η θ-σ- μ-υ- --------------------------------- Νομίζω πως αυτή είναι η θέση μου. 0
Nomízō pō----tḗ eínai ē---é-ē m-u. N----- p-- a--- e---- ē t---- m--- N-m-z- p-s a-t- e-n-i ē t-é-ē m-u- ---------------------------------- Nomízō pōs autḗ eínai ē thésē mou.
Mislim da sjedite na mom mjestu. Νο-ί---π-ς-κάθε--ε---η- -έ-η---υ. Ν----- π-- κ------ σ--- θ--- μ--- Ν-μ-ζ- π-ς κ-θ-σ-ε σ-η- θ-σ- μ-υ- --------------------------------- Νομίζω πως κάθεστε στην θέση μου. 0
N--ízō--ō- --t-e--e -tē--th--ē --u. N----- p-- k------- s--- t---- m--- N-m-z- p-s k-t-e-t- s-ē- t-é-ē m-u- ----------------------------------- Nomízō pōs kátheste stēn thésē mou.
Gdje su kola za spavanje? Πού-ε-να- η--λ-νά-αξ-; Π-- ε---- η κ--------- Π-ύ ε-ν-ι η κ-ι-ά-α-α- ---------------------- Πού είναι η κλινάμαξα; 0
Poú------ ē k-i-ám-xa? P-- e---- ē k--------- P-ú e-n-i ē k-i-á-a-a- ---------------------- Poú eínai ē klinámaxa?
Kola za spavanje su na kraju vlaka. Η --ι-----α εί-α----ο -ί---μ---ς--ο- --έ-ου. Η κ-------- ε---- σ-- π--- μ---- τ-- τ------ Η κ-ι-ά-α-α ε-ν-ι σ-ο π-σ- μ-ρ-ς τ-υ τ-έ-ο-. -------------------------------------------- Η κλινάμαξα είναι στο πίσω μέρος του τρένου. 0
Ē k-i---a-- e-n-i--to pís- mé--s -o--t--nou. Ē k-------- e---- s-- p--- m---- t-- t------ Ē k-i-á-a-a e-n-i s-o p-s- m-r-s t-u t-é-o-. -------------------------------------------- Ē klinámaxa eínai sto písō méros tou trénou.
A gdje je restoran? – Na početku. Κα--πο--εί-α- -- εστ-ατό-ι--------έ-ου- ----ο ---ο-------έρ--. Κ-- π-- ε---- τ- ε--------- τ-- τ------ – Σ-- μ-------- μ----- Κ-ι π-ύ ε-ν-ι τ- ε-τ-α-ό-ι- τ-υ τ-έ-ο-; – Σ-ο μ-ρ-σ-ι-ό μ-ρ-ς- -------------------------------------------------------------- Και πού είναι το εστιατόριο του τρένου; – Στο μπροστινό μέρος. 0
Kai--oú-eí-a- -o-es-ia-ór-o--o--tr-no-? – -t- -p---tinó---ros. K-- p-- e---- t- e--------- t-- t------ – S-- m-------- m----- K-i p-ú e-n-i t- e-t-a-ó-i- t-u t-é-o-? – S-o m-r-s-i-ó m-r-s- -------------------------------------------------------------- Kai poú eínai to estiatório tou trénou? – Sto mprostinó méros.
Mogu li spavati dolje? Μπορ--να -οιμηθώ-----; Μ---- ν- κ------ κ---- Μ-ο-ώ ν- κ-ι-η-ώ κ-τ-; ---------------------- Μπορώ να κοιμηθώ κάτω; 0
M-or-----k-im-th- k-t-? M---- n- k------- k---- M-o-ṓ n- k-i-ē-h- k-t-? ----------------------- Mporṓ na koimēthṓ kátō?
Mogu li spavati u sredini? Μπ--- να---ι--θ- σ--- μέση; Μ---- ν- κ------ σ--- μ---- Μ-ο-ώ ν- κ-ι-η-ώ σ-η- μ-σ-; --------------------------- Μπορώ να κοιμηθώ στην μέση; 0
Mp--ṓ-na--o-mē--- -t-----sē? M---- n- k------- s--- m---- M-o-ṓ n- k-i-ē-h- s-ē- m-s-? ---------------------------- Mporṓ na koimēthṓ stēn mésē?
Mogu li spavati gore? Μπ-ρώ-ν- -ο-μη-ώ-πάνω; Μ---- ν- κ------ π---- Μ-ο-ώ ν- κ-ι-η-ώ π-ν-; ---------------------- Μπορώ να κοιμηθώ πάνω; 0
Mpor---- k----th---ánō? M---- n- k------- p---- M-o-ṓ n- k-i-ē-h- p-n-? ----------------------- Mporṓ na koimēthṓ pánō?
Kada smo na granici? Π--ε-φ-άνο-μ----α --νο--; Π--- φ------- σ-- σ------ Π-τ- φ-ά-ο-μ- σ-α σ-ν-ρ-; ------------------------- Πότε φτάνουμε στα σύνορα; 0
Pó---p--á-ou---s-a-sý----? P--- p-------- s-- s------ P-t- p-t-n-u-e s-a s-n-r-? -------------------------- Póte phtánoume sta sýnora?
Koliko traje vožnja do Berlina? Π-σο-δι-ρ--- -ο τ-ξίδ---έχ-- -ο-Βερ--ίν-; Π--- δ------ τ- τ----- μ---- τ- Β-------- Π-σ- δ-α-κ-ί τ- τ-ξ-δ- μ-χ-ι τ- Β-ρ-λ-ν-; ----------------------------------------- Πόσο διαρκεί το ταξίδι μέχρι το Βερολίνο; 0
P-so-----k-- -o -a--di-m-ch-i--o Berol-no? P--- d------ t- t----- m----- t- B-------- P-s- d-a-k-í t- t-x-d- m-c-r- t- B-r-l-n-? ------------------------------------------ Póso diarkeí to taxídi méchri to Berolíno?
Da li vlak kasni? Το -ρέ---έχε--κ-θ-σ-έρ-σ-; Τ- τ---- έ--- κ----------- Τ- τ-έ-ο έ-ε- κ-θ-σ-έ-η-η- -------------------------- Το τρένο έχει καθυστέρηση; 0
T- t---o-éch-----t-yst-r---? T- t---- é---- k------------ T- t-é-o é-h-i k-t-y-t-r-s-? ---------------------------- To tréno échei kathystérēsē?
Imate li nešto za čitati? Έχ--ε -άτ------ι-βά----; Έ---- κ--- ν- δ--------- Έ-ε-ε κ-τ- ν- δ-α-ά-ε-ε- ------------------------ Έχετε κάτι να διαβάσετε; 0
Éc--te k-----a-d-ab----e? É----- k--- n- d--------- É-h-t- k-t- n- d-a-á-e-e- ------------------------- Échete káti na diabásete?
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti? Μ--ρ-ί κα-ε-ς--α-φά-- κα- ν--π-ε--κάτι -δ-; Μ----- κ----- ν- φ--- κ-- ν- π--- κ--- ε--- Μ-ο-ε- κ-ν-ί- ν- φ-ε- κ-ι ν- π-ε- κ-τ- ε-ώ- ------------------------------------------- Μπορεί κανείς να φάει και να πιει κάτι εδώ; 0
Mp--e- k-n-í- n---h-e--k-i na pie--k-ti ed-? M----- k----- n- p---- k-- n- p--- k--- e--- M-o-e- k-n-í- n- p-á-i k-i n- p-e- k-t- e-ṓ- -------------------------------------------- Mporeí kaneís na pháei kai na piei káti edṓ?
Da li biste me molim probudili u 7 sati? Μ- ξυπν--- σα----ρ-καλ- σ--- -:00; Μ- ξ------ σ-- π------- σ--- 7---- Μ- ξ-π-ά-ε σ-ς π-ρ-κ-λ- σ-ι- 7-0-; ---------------------------------- Με ξυπνάτε σας παρακαλώ στις 7:00; 0
Me -ypn-t- sas p--akalṓ s-i- 7--0? M- x------ s-- p------- s--- 7---- M- x-p-á-e s-s p-r-k-l- s-i- 7-0-? ---------------------------------- Me xypnáte sas parakalṓ stis 7:00?

Bebe čitaju s usana!

Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta. Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi. Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci. Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk. Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi. Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči. Tako dobivaju mnogo važnih informacija. Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni. Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija. Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku. Bebe tada opet počinju čitati s usana. Na taj način uče formirati strane zvukove. Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči. Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika. Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore. Na taj način bebe dobivaju povratnu infomaciju. To je jako važno za malu djecu. Tada znaju da ih se razumjelo. Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju. Zato im je i dalje zabavno učiti govoriti. Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke. Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana. U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona. Te video snimke snimane su na materinjem jeziku beba te na stranom jeziku. Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku. Također su pritom bile pozornije. Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu. Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Dali si znao?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 45 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Europe. Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente. Tako u cijelom svijetu ima oko 60 milijuna ljudi koji govore poljski. Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika. Poljski je u uskom srodstvu s češkim i slovačkim. Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata. Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik. Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova. Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi. Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda. Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira. Poljski time ne spada baš u najlakše jezike… Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Europe!