Zbirka izraza

hr trebati – htjeti   »   nn trenge - ville

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [sekstini]

trenge - ville

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Trebam krevet. E--tre---------g. E_ t____ e_ s____ E- t-e-g e- s-n-. ----------------- Eg treng ei seng. 0
Hoću spavati. E--vi- s---. E_ v__ s____ E- v-l s-v-. ------------ Eg vil sove. 0
Ima li ovdje krevet? F---- -et-e--sen- h-r? F____ d__ e_ s___ h___ F-n-t d-t e- s-n- h-r- ---------------------- Finst det ei seng her? 0
Trebam lampu. Eg-t-e-g -i l--p-. E_ t____ e_ l_____ E- t-e-g e- l-m-e- ------------------ Eg treng ei lampe. 0
Hoću čitati. Eg --- l-se. E_ v__ l____ E- v-l l-s-. ------------ Eg vil lese. 0
Ima li ovdje lampa? Fin-t-de--e--l-m-e -e-? F____ d__ e_ l____ h___ F-n-t d-t e- l-m-e h-r- ----------------------- Finst det ei lampe her? 0
Trebam telefon. E------g---- --lefon. E_ t____ e__ t_______ E- t-e-g e-n t-l-f-n- --------------------- Eg treng ein telefon. 0
Želim telefonirati. E- --l ri----. E_ v__ r______ E- v-l r-n-j-. -------------- Eg vil ringje. 0
Ima li ovdje telefon? F-n----et -in tele-on--e-? F____ d__ e__ t______ h___ F-n-t d-t e-n t-l-f-n h-r- -------------------------- Finst det ein telefon her? 0
Trebam jednu kameru. E- --e-g-e----a--ra. E_ t____ e__ k______ E- t-e-g e-t k-m-r-. -------------------- Eg treng eit kamera. 0
Hoću fotografirati. Eg-vi- -- bi-ete. E_ v__ t_ b______ E- v-l t- b-l-t-. ----------------- Eg vil ta bilete. 0
Ima li ovdje fotoaparat? Fi----d-t e----amer----r? F____ d__ e__ k_____ h___ F-n-t d-t e-t k-m-r- h-r- ------------------------- Finst det eit kamera her? 0
Trebam računalo. E--tren---i d-t--a-kin. E_ t____ e_ d__________ E- t-e-g e- d-t-m-s-i-. ----------------------- Eg treng ei datamaskin. 0
Hoću poslati e-mail. Eg--i- -e-de---n epost. E_ v__ s____ e__ e_____ E- v-l s-n-e e-n e-o-t- ----------------------- Eg vil sende ein epost. 0
Ima li ovdje računalo? F-ns-------i-datam-s-in ---? F____ d__ e_ d_________ h___ F-n-t d-t e- d-t-m-s-i- h-r- ---------------------------- Finst det ei datamaskin her? 0
Trebam kemijsku. E- tren- e-----n-. E_ t____ e__ p____ E- t-e-g e-n p-n-. ------------------ Eg treng ein penn. 0
Hoću nešto napisati. E- v-----ri-- n--o. E_ v__ s_____ n____ E- v-l s-r-v- n-k-. ------------------- Eg vil skrive noko. 0
Ima li ovdje papir i kemijska olovka? Fi--- -et -it a-k-o- --n -en- h--? F____ d__ e__ a__ o_ e__ p___ h___ F-n-t d-t e-t a-k o- e-n p-n- h-r- ---------------------------------- Finst det eit ark og ein penn her? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Strojno prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevoditelji su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računalni jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevoditeljskih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, strojno prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevoditeljski program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti tisućama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računalo može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računala ne mogu zamijeniti ljude. Nijedan stroj ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevoditelji i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računala će u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...