Zbirka izraza

hr U prirodi   »   nn Ute i naturen

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [tjueseks]

Ute i naturen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Vidiš li tamo toranj? S-r-d--tå--et--er --r--? S__ d_ t_____ d__ b_____ S-r d- t-r-e- d-r b-r-e- ------------------------ Ser du tårnet der borte? 0
Vidiš li tamo brijeg? Ser-du-fjelle----- b-rt-? S__ d_ f______ d__ b_____ S-r d- f-e-l-t d-r b-r-e- ------------------------- Ser du fjellet der borte? 0
Vidiš li tamo selo? S----u-la-d--yen--e--bort-? S__ d_ l________ d__ b_____ S-r d- l-n-s-y-n d-r b-r-e- --------------------------- Ser du landsbyen der borte? 0
Vidiš li tamo rijeku? Se- du -lva-de----r-e? S__ d_ e___ d__ b_____ S-r d- e-v- d-r b-r-e- ---------------------- Ser du elva der borte? 0
Vidiš li tamo most? S----- br-- --- ----e? S__ d_ b___ d__ b_____ S-r d- b-u- d-r b-r-e- ---------------------- Ser du brua der borte? 0
Vidiš li tamo jezero? Ser -----t-e- der-b-r--? S__ d_ v_____ d__ b_____ S-r d- v-t-e- d-r b-r-e- ------------------------ Ser du vatnet der borte? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. E- -i-ar -e- f---en-d--. E_ l____ d__ f_____ d___ E- l-k-r d-n f-g-e- d-r- ------------------------ Eg likar den fuglen der. 0
Sviđa mi se ono drvo tamo. Eg l-kar--et --ee---er. E_ l____ d__ t____ d___ E- l-k-r d-t t-e-t d-r- ----------------------- Eg likar det treet der. 0
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. Eg lik-r de-n- ste-n--. E_ l____ d____ s_______ E- l-k-r d-n-e s-e-n-n- ----------------------- Eg likar denne steinen. 0
Оnaj park tamo mi se sviđa. E- ---a--d-n--ar-en--e-. E_ l____ d__ p_____ d___ E- l-k-r d-n p-r-e- d-r- ------------------------ Eg likar den parken der. 0
Sviđa mi se onaj vrt tamo. E- lika----n ---------. E_ l____ d__ h____ d___ E- l-k-r d-n h-g-n d-r- ----------------------- Eg likar den hagen der. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. E---ik-r--e-n--b-o--t--. E_ l____ d____ b________ E- l-k-r d-n-e b-o-s-e-. ------------------------ Eg likar denne blomsten. 0
Mislim da je lijepo. E--s--e-- d---e---int. E_ s_____ d__ e_ f____ E- s-n-s- d-t e- f-n-. ---------------------- Eg synest det er fint. 0
Mislim da je interesantno. Eg s-nest d-t e- --te---s--t. E_ s_____ d__ e_ i___________ E- s-n-s- d-t e- i-t-r-s-a-t- ----------------------------- Eg synest det er interessant. 0
Mislim da je prekrasno. Eg--y---- --t e- n---leg. E_ s_____ d__ e_ n_______ E- s-n-s- d-t e- n-d-l-g- ------------------------- Eg synest det er nydeleg. 0
Mislim da je ružno. E--sy--st-d-t e- s-y-t. E_ s_____ d__ e_ s_____ E- s-n-s- d-t e- s-y-t- ----------------------- Eg synest det er stygt. 0
Mislim da je dosadno. Eg--y-est---t -r ---s---. E_ s_____ d__ e_ k_______ E- s-n-s- d-t e- k-i-a-t- ------------------------- Eg synest det er keisamt. 0
Mislim da je to strašno. E--s---st det-e--f-y-tele-. E_ s_____ d__ e_ f_________ E- s-n-s- d-t e- f-y-t-l-g- --------------------------- Eg synest det er frykteleg. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.