Zbirka izraza

hr Dijelovi tijela   »   nn Kroppsdelar

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [femtiåtte]

Kroppsdelar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Crtam muškarca. E- t-ikna---i- ma--. E_ t______ e__ m____ E- t-i-n-r e-n m-n-. -------------------- Eg teiknar ein mann. 0
Prvo glavu. F---t hovud-t. F____ h_______ F-r-t h-v-d-t- -------------- Fyrst hovudet. 0
Muškarac nosi šešir. Ma--e- -----å --g-e-------. M_____ h__ p_ s__ e__ h____ M-n-e- h-r p- s-g e-n h-t-. --------------------------- Mannen har på seg ein hatt. 0
Kosa se ne vidi. Du --- ikk-e --r-t. D_ s__ i____ h_____ D- s-r i-k-e h-r-t- ------------------- Du ser ikkje håret. 0
Uši se također ne vide. D--s-r --k---ø--- he-l--. D_ s__ i____ ø___ h______ D- s-r i-k-e ø-r- h-l-e-. ------------------------- Du ser ikkje øyro heller. 0
Leđa se također ne vide. D- s-- ik-je -yg-en -el---. D_ s__ i____ r_____ h______ D- s-r i-k-e r-g-e- h-l-e-. --------------------------- Du ser ikkje ryggen heller. 0
Crtam oči i usta. E--t--kn-r ---o--g------n. E_ t______ a___ o_ m______ E- t-i-n-r a-g- o- m-n-e-. -------------------------- Eg teiknar augo og munnen. 0
Muškarac pleše i smije se. M----- ----ar ---ler. M_____ d_____ o_ l___ M-n-e- d-n-a- o- l-r- --------------------- Mannen dansar og ler. 0
Muškarac ima dug nos. M--------r-la-g na--. M_____ h__ l___ n____ M-n-e- h-r l-n- n-s-. --------------------- Mannen har lang nase. 0
On nosi štap u rukama. H-n-h-r-ein-st--- i---nd-. H__ h__ e__ s____ i h_____ H-n h-r e-n s-o-k i h-n-a- -------------------------- Han har ein stokk i handa. 0
On nosi i šal oko vrata. H-n---r--g-eit-sk-er--r---t --lse-. H__ h__ ò_ e__ s_____ r____ h______ H-n h-r ò- e-t s-j-r- r-n-t h-l-e-. ----------------------------------- Han har òg eit skjerf rundt halsen. 0
Zima je i hladno je. De- ---------,-o- -----r--al--. D__ e_ v______ o_ d__ e_ k_____ D-t e- v-n-e-, o- d-t e- k-l-t- ------------------------------- Det er vinter, og det er kaldt. 0
Ruke su jake. A---n--e---r-f--g-. A_____ e_ k________ A-m-n- e- k-a-t-g-. ------------------- Armane er kraftige. 0
Noge su također jake. B--n- er----kraf--g-. B____ e_ ò_ k________ B-i-a e- ò- k-a-t-g-. --------------------- Beina er òg kraftige. 0
Muškarac je od snijega. M-nn---e--av-sn-. M_____ e_ a_ s___ M-n-e- e- a- s-ø- ----------------- Mannen er av snø. 0
On ne nosi hlače i kaput. H-n---r --g- ---s--p- s--, ---in-en--r---. H__ h__ i___ b____ p_ s___ o_ i____ f_____ H-n h-r i-g- b-k-e p- s-g- o- i-g-n f-a-k- ------------------------------------------ Han har inga bukse på seg, og ingen frakk. 0
Ali mušakarac se ne smrzava. Me- --nne- f-y---k-j-. M__ m_____ f___ i_____ M-n m-n-e- f-y- i-k-e- ---------------------- Men mannen frys ikkje. 0
On je snjegović. De- er e-- sn-ma--. D__ e_ e__ s_______ D-t e- e-n s-ø-a-n- ------------------- Det er ein snømann. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...