Zbirka izraza

hr Aktivnosti na odmoru   »   nn Ferieaktivitetar

48 [četrdeset osam]

Aktivnosti na odmoru

Aktivnosti na odmoru

48 [førtiåtte]

Ferieaktivitetar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Je li plaža čista? E--s-----a ---n? E_ s______ r____ E- s-r-n-a r-i-? ---------------- Er stranda rein? 0
Može li se tamo kupati? Går-det--n-- b--e d-r? G__ d__ a_ å b___ d___ G-r d-t a- å b-d- d-r- ---------------------- Går det an å bade der? 0
Nije li opasno tamo se kupati? Er det--kk-e------- ---ade--e-? E_ d__ i____ f_____ å b___ d___ E- d-t i-k-e f-r-e- å b-d- d-r- ------------------------------- Er det ikkje farleg å bade der? 0
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? G-- d---a- å-l-ige-ei----ra--ll-de-? G__ d__ a_ å l____ e__ p_______ d___ G-r d-t a- å l-i-e e-n p-r-s-l- d-r- ------------------------------------ Går det an å leige ein parasoll der? 0
Može li se ovdje iznajmiti ležaljku? Går -et--n------ge-e-n -i-gj---ol ---? G__ d__ a_ å l____ e__ l_________ h___ G-r d-t a- å l-i-e e-n l-g-j-s-o- h-r- -------------------------------------- Går det an å leige ein liggjestol her? 0
Može li se ovdje posuditi čamac? Går-d----n --l--ge-ein ------r? G__ d__ a_ å l____ e__ b__ h___ G-r d-t a- å l-i-e e-n b-t h-r- ------------------------------- Går det an å leige ein båt her? 0
Ja bih rado surfao / surfala. E------g-erne -ur--. E_ v__ g_____ s_____ E- v-l g-e-n- s-r-e- -------------------- Eg vil gjerne surfe. 0
Ja bih rado ronio / ronila. Eg vi- --ern- --kk-. E_ v__ g_____ d_____ E- v-l g-e-n- d-k-e- -------------------- Eg vil gjerne dykke. 0
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. E- -il gj---e-st---- v--s--. E_ v__ g_____ s__ p_ v______ E- v-l g-e-n- s-å p- v-s-k-. ---------------------------- Eg vil gjerne stå på vasski. 0
Može li se iznajmiti daska za surfanje? Gå- de- -n å-lei-e---r--b--tt--er? G__ d__ a_ å l____ s_________ h___ G-r d-t a- å l-i-e s-r-e-r-t- h-r- ---------------------------------- Går det an å leige surfebrett her? 0
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? Går -et an å leig-----k--u----r-h--? G__ d__ a_ å l____ d___________ h___ G-r d-t a- å l-i-e d-k-a-u-s-y- h-r- ------------------------------------ Går det an å leige dykkarutstyr her? 0
Mogu li se iznajmiti vodene skije? Går-det----- --ig- va-ski her? G__ d__ a_ å l____ v_____ h___ G-r d-t a- å l-i-e v-s-k- h-r- ------------------------------ Går det an å leige vasski her? 0
Ja sam tek početnik. E-------beg-nn--. E_ e_ n__________ E- e- n-b-g-n-a-. ----------------- Eg er nybegynnar. 0
Ja sam prosječno dobar / dobra. E--e------e------n-. E_ e_ m______ f_____ E- e- m-d-e-s f-i-k- -------------------- Eg er middels flink. 0
Snalazim se već s tim. E- kan-dett----n------a. E_ k__ d____ g_____ b___ E- k-n d-t-e g-n-k- b-a- ------------------------ Eg kan dette ganske bra. 0
Gdje je žičara? K-ar--- -kih-isen? K___ e_ s_________ K-a- e- s-i-e-s-n- ------------------ Kvar er skiheisen? 0
Imaš li sa sobom skije? H-r-du-m-------sk-? H__ d_ m__ d__ s___ H-r d- m-d d-g s-i- ------------------- Har du med deg ski? 0
Imaš li skijaške cipele sa sobom? H-r d- m-d---g --i-t-v-a-? H__ d_ m__ d__ s__________ H-r d- m-d d-g s-i-t-v-a-? -------------------------- Har du med deg skistøvlar? 0

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od tisuću riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kad se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizualne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se također mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Budući da naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo ovisi o mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi vidne e cigaretu, već samo tamne linije.
Dali si znao?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azarbejdžanskim jezikom. To je materinski ili drugi jezik za više od 80 milijuna ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Europu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra temeljem današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je također aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je točno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.