Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   nn Bli kjent

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [tre]

Bli kjent

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Bog! / Bok! He-! H___ H-i- ---- Hei! 0
Dobar dan! G---d-g! G__ d___ G-d d-g- -------- God dag! 0
Kako ste? / Kako si? K--l-is --- de-? K______ g__ d___ K-r-e-s g-r d-t- ---------------- Korleis går det? 0
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Kj-m-du---å ---op-? K___ d_ f__ E______ K-e- d- f-å E-r-p-? ------------------- Kjem du frå Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? Kj---d------Ame-ika? K___ d_ f__ A_______ K-e- d- f-å A-e-i-a- -------------------- Kjem du frå Amerika? 0
Jeste li Vi iz Azije? K----d- fr---sia? K___ d_ f__ A____ K-e- d- f-å A-i-? ----------------- Kjem du frå Asia? 0
U kojem hotelu ste smješteni? Kva---t-ll --- -- --? K__ h_____ b__ d_ p__ K-a h-t-l- b-r d- p-? --------------------- Kva hotell bur du på? 0
Koliko dugo ste već ovdje? K-r l-n-- -------vo-- h--? K__ l____ h__ d_ v___ h___ K-r l-n-e h-r d- v-r- h-r- -------------------------- Kor lenge har du vore her? 0
Koliko dugo ostajete? K-----ng- s-a---u-v-r--h--? K__ l____ s___ d_ v___ h___ K-r l-n-e s-a- d- v-r- h-r- --------------------------- Kor lenge skal du vere her? 0
Dopada li Vam se ovdje? L---- -- d-g---r? L____ d_ d__ h___ L-k-r d- d-g h-r- ----------------- Likar du deg her? 0
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Er -- på--eri--her? E_ d_ p_ f____ h___ E- d- p- f-r-e h-r- ------------------- Er du på ferie her? 0
Posjetite me jednom! Du -å-be-øk---m------ go--! D_ m_ b______ m__ e__ g____ D- m- b-s-k-e m-g e-n g-n-! --------------------------- Du må besøkje meg ein gong! 0
Ovo je moja adresa. Her -r---r-s-- mi. H__ e_ a______ m__ H-r e- a-r-s-a m-. ------------------ Her er adressa mi. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? Sj-as- v- i m-r--n? S_____ v_ i m______ S-å-s- v- i m-r-o-? ------------------- Sjåast vi i morgon? 0
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. O-s-k- eg------oko --na --gjere. O_____ e_ h__ n___ a___ å g_____ O-s-k- e- h-r n-k- a-n- å g-e-e- -------------------------------- Orsak, eg har noko anna å gjere. 0
Bok! / Bog! / Zbogom! H- d-t! H_ d___ H- d-t- ------- Ha det! 0
Doviđenja! Vi--j-ast! V_ s______ V- s-å-s-! ---------- Vi sjåast! 0
Do uskoro! Ha ----så---ng-! H_ d__ s_ l_____ H- d-t s- l-n-e- ---------------- Ha det så lenge! 0

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!