Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   nn Ordinal numbers

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [sekstiein / ein og seksti]

Ordinal numbers

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Den-f-r--e-m--a-en--- j-n---. D-- f----- m------ e- j------ D-n f-r-t- m-n-d-n e- j-n-a-. ----------------------------- Den fyrste månaden er januar. 0
Drugi mjesec je veljača. D-n--ndre ---ade--er-f---ua-. D-- a---- m------ e- f------- D-n a-d-e m-n-d-n e- f-b-u-r- ----------------------------- Den andre månaden er februar. 0
Treći mjesec je ožujak. D-n-tr--j--måna-e- e- m-r-. D-- t----- m------ e- m---- D-n t-e-j- m-n-d-n e- m-r-. --------------------------- Den tredje månaden er mars. 0
Četvrti mjesec je travanj. D------r-e-må-ad-n e--a-r--. D-- f----- m------ e- a----- D-n f-e-d- m-n-d-n e- a-r-l- ---------------------------- Den fjerde månaden er april. 0
Peti mjesec je svibanj. D-- -emt- m--a-en er-m-i. D-- f---- m------ e- m--- D-n f-m-e m-n-d-n e- m-i- ------------------------- Den femte månaden er mai. 0
Šesti mjesec je lipanj. D-n sje-te m-nade--er ju--. D-- s----- m------ e- j---- D-n s-e-t- m-n-d-n e- j-n-. --------------------------- Den sjette månaden er juni. 0
Šest mjeseci je pola godine. S--- m--a--- e----- -a-vt --. S--- m------ e- e-- h---- å-- S-k- m-n-d-r e- e-t h-l-t å-. ----------------------------- Seks månader er eit halvt år. 0
Siječanj, veljača, ožujak, Januar, -e-ru-r, -ars, J------ f------- m---- J-n-a-, f-b-u-r- m-r-, ---------------------- Januar, februar, mars, 0
travanj, svibanj i lipanj. ap-i-, -ai -- ju-i. a----- m-- o- j---- a-r-l- m-i o- j-n-. ------------------- april, mai og juni. 0
Sedmi mjesec je srpanj. Den-s-u---e-må-aden-er-j-l-. D-- s------ m------ e- j---- D-n s-u-n-e m-n-d-n e- j-l-. ---------------------------- Den sjuande månaden er juli. 0
Osmi mjesec je kolovoz. Den-å-tan-e-måna--n e- ---u-t. D-- å------ m------ e- a------ D-n å-t-n-e m-n-d-n e- a-g-s-. ------------------------------ Den åttande månaden er august. 0
Deveti mjesec je rujan. D---niand- --na--n----septe----. D-- n----- m------ e- s--------- D-n n-a-d- m-n-d-n e- s-p-e-b-r- -------------------------------- Den niande månaden er september. 0
Deseti mjesec je listopad. D---ti--de måna-en -r------e-. D-- t----- m------ e- o------- D-n t-a-d- m-n-d-n e- o-t-b-r- ------------------------------ Den tiande månaden er oktober. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. Den---l--te m--aden-----ove--e-. D-- e------ m------ e- n-------- D-n e-l-v-e m-n-d-n e- n-v-m-e-. -------------------------------- Den ellevte månaden er november. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. De- t---t- --nade- er---s--b-r. D-- t----- m------ e- d-------- D-n t-l-t- m-n-d-n e- d-s-m-e-. ------------------------------- Den tolvte månaden er desember. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Tol--må-ade---r----t-år. T--- m------ e- e--- å-- T-l- m-n-d-r e- e-t- å-. ------------------------ Tolv månader er eitt år. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, J--i, a----t,-se---mb--, J---- a------ s--------- J-l-, a-g-s-, s-p-e-b-r- ------------------------ Juli, august, september, 0
listopad, studeni i prosinac. ok-------nov-mbe- og-d-s-m-e-. o------- n------- o- d-------- o-t-b-r- n-v-m-e- o- d-s-m-e-. ------------------------------ oktober, november og desember. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...