Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   nn På flyplassen

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [trettifem]

På flyplassen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. E---i- gjer-e-k-ø-----ll-tt-----Aten,-ta--. E_ v__ g_____ k____ b______ t__ A____ t____ E- v-l g-e-n- k-ø-e b-l-e-t t-l A-e-, t-k-. ------------------------------------------- Eg vil gjerne kjøpe billett til Aten, takk. 0
Da li je to izravan let? E- de---i-e--efl-? E_ d__ d__________ E- d-t d-r-k-e-l-? ------------------ Er det direktefly? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. E---il-gj-rne -itje-ved -i-d-ug-t--i--j----yka-. E_ v__ g_____ s____ v__ v_________ i____________ E- v-l g-e-n- s-t-e v-d v-n-a-g-t- i-k-e-r-y-a-. ------------------------------------------------ Eg vil gjerne sitje ved vindauget, ikkje-røykar. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Eg--i- -jer-e---a-f--t- -est-lli--a --. E_ v__ g_____ s________ b__________ m__ E- v-l g-e-n- s-a-f-s-e b-s-i-l-n-a m-. --------------------------------------- Eg vil gjerne stadfeste bestillinga mi. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Eg-vi- -j-r-e --be-----e. E_ v__ g_____ a__________ E- v-l g-e-n- a-b-s-i-l-. ------------------------- Eg vil gjerne avbestille. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. E- --l----rn--e-d-- b---illi----m-. E_ v__ g_____ e____ b__________ m__ E- v-l g-e-n- e-d-e b-s-i-l-n-a m-. ----------------------------------- Eg vil gjerne endre bestillinga mi. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Når--år n--te f----il -o--? N__ g__ n____ f__ t__ R____ N-r g-r n-s-e f-y t-l R-m-? --------------------------- Når går neste fly til Roma? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? H-r-de-t- -edi-e-pl-s--r? H__ d_ t_ l_____ p_______ H-r d- t- l-d-g- p-a-s-r- ------------------------- Har de to ledige plassar? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Nei- v- --- -erre ein-led-- -lass. N___ v_ h__ b____ e__ l____ p_____ N-i- v- h-r b-r-e e-n l-d-g p-a-s- ---------------------------------- Nei, vi har berre ein ledig plass. 0
Kada slijećemo? N-- -a-d-r-vi? N__ l_____ v__ N-r l-n-a- v-? -------------- Når landar vi? 0
Kada smo tamo? N-r-er-v- f-a---? N__ e_ v_ f______ N-r e- v- f-a-m-? ----------------- Når er vi framme? 0
Kada vozi autobus u centar grada? N-r --r-d-- b--s -i--s---ru-? N__ g__ d__ b___ t__ s_______ N-r g-r d-t b-s- t-l s-n-r-m- ----------------------------- Når går det buss til sentrum? 0
Da li je to Vaš kofer? E---e--e-ko--e--en -i-? E_ d____ k________ d___ E- d-t-e k-f-e-t-n d-n- ----------------------- Er dette kofferten din? 0
Da li je to Vaša torba? E--de--e -es-a-di? E_ d____ v____ d__ E- d-t-e v-s-a d-? ------------------ Er dette veska di? 0
Da li je to Vaša prtljaga? E- det-e-ba---je--d-n? E_ d____ b_______ d___ E- d-t-e b-g-s-e- d-n- ---------------------- Er dette bagasjen din? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? K----ykje -ag-s-e--a--e- t--m-d? K__ m____ b______ k__ e_ t_ m___ K-r m-k-e b-g-s-e k-n e- t- m-d- -------------------------------- Kor mykje bagasje kan eg ta med? 0
Dvadeset kila. T-ue-kilo. T___ k____ T-u- k-l-. ---------- Tjue kilo. 0
Što, samo dvadeset kila? Kva?-Be-----jue -il-? K___ B____ t___ k____ K-a- B-r-e t-u- k-l-? --------------------- Kva? Berre tjue kilo? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.