Zbirka izraza

hr Veznici 3   »   nn Konjunksjonar 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Veznici 3

96 [nittiseks]

Konjunksjonar 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Ja ustajem čim budilica zazvoni. E--står--p---- s-a-----kkja--l-----ring-er. E_ s___ o__ s_ s____ v____________ r_______ E- s-å- o-p s- s-a-t v-k-j-r-l-k-a r-n-j-r- ------------------------------------------- Eg står opp så snart vekkjarklokka ringjer. 0
Postanem umoran čim moram učiti. Eg-b----trøyt--så --a-t--g -å------re. E_ b___ t_____ s_ s____ e_ m_ s_______ E- b-i- t-ø-t- s- s-a-t e- m- s-u-e-e- -------------------------------------- Eg blir trøytt så snart eg må studere. 0
Prestajem raditi čim napunim 60. Eg ---- --utte - ----- -tra----- bli---e--t-. E_ s___ s_____ å j____ s_____ e_ b___ s______ E- s-a- s-u-t- å j-b-e s-r-k- e- b-i- s-k-t-. --------------------------------------------- Eg skal slutte å jobbe straks eg blir seksti. 0
Kada ćete nazvati? N-r--ingj----u? N__ r______ d__ N-r r-n-j-r d-? --------------- Når ringjer du? 0
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. S-----rt -g -a- tid. S_ s____ e_ h__ t___ S- s-a-t e- h-r t-d- -------------------- Så snart eg har tid. 0
Nazvat će čim bude imao nešto vremena. Han-ri-g--r så--n-rt-han-------tt tid. H__ r______ s_ s____ h__ h__ l___ t___ H-n r-n-j-r s- s-a-t h-n h-r l-t- t-d- -------------------------------------- Han ringjer så snart han har litt tid. 0
Koliko dugo ćete raditi? Kor----g- -----du arb----? K__ l____ s___ d_ a_______ K-r l-n-e s-a- d- a-b-i-e- -------------------------- Kor lenge skal du arbeide? 0
Radit ću dok budem mogao / mogla. Eg---al-a-bei-- -å-le--e eg k-n. E_ s___ a______ s_ l____ e_ k___ E- s-a- a-b-i-e s- l-n-e e- k-n- -------------------------------- Eg skal arbeide så lenge eg kan. 0
Radit ću dok budem zdrav / zdrava. E- s--l----ei-e så -en-e -- e- fr---. E_ s___ a______ s_ l____ e_ e_ f_____ E- s-a- a-b-i-e s- l-n-e e- e- f-i-k- ------------------------------------- Eg skal arbeide så lenge eg er frisk. 0
On leži u krevetu umjesto da radi. H----ig----seng--i--t--en --- --j--be. H__ l___ i s____ i s_____ f__ å j_____ H-n l-g- i s-n-a i s-a-e- f-r å j-b-e- -------------------------------------- Han ligg i senga i staden for å jobbe. 0
Ona čita novine umjesto da kuha. H- ----a---- i s--den fo--å-la----at. H_ l__ a____ i s_____ f__ å l___ m___ H- l-s a-i-a i s-a-e- f-r å l-g- m-t- ------------------------------------- Ho les avisa i staden for å lage mat. 0
On sjedi u krčmi umjesto da ide kući. Han --t -å-k------s---en-f-r å--å--eim. H__ s__ p_ k___ i s_____ f__ å g_ h____ H-n s-t p- k-o- i s-a-e- f-r å g- h-i-. --------------------------------------- Han sit på kroa i staden for å gå heim. 0
Koliko ja znam, on stanuje ovdje. S- -----eg ---t,-b----an -er. S_ v___ e_ v____ b__ h__ h___ S- v-d- e- v-i-, b-r h-n h-r- ----------------------------- Så vidt eg veit, bur han her. 0
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. S- vid- -g --it, e---on- -a-----u-. S_ v___ e_ v____ e_ k___ h___ s____ S- v-d- e- v-i-, e- k-n- h-n- s-u-. ----------------------------------- Så vidt eg veit, er kona hans sjuk. 0
Koliko ja znam, on je nezaposlen. S- -idt------it, er han-ar--i----us. S_ v___ e_ v____ e_ h__ a___________ S- v-d- e- v-i-, e- h-n a-b-i-s-a-s- ------------------------------------ Så vidt eg veit, er han arbeidslaus. 0
Prespavao sam, inače bih bio točan. E--fo---- -eg,-elles had-- e- -o-e tidsno-. E_ f_____ m___ e____ h____ e_ k___ t_______ E- f-r-o- m-g- e-l-s h-d-e e- k-m- t-d-n-k- ------------------------------------------- Eg forsov meg, elles hadde eg kome tidsnok. 0
Propustio sam autobus, inače bih bio točan. Eg mi-ta----sen,-e---s ha--e -g k--e -ids-o-. E_ m____ b______ e____ h____ e_ k___ t_______ E- m-s-a b-s-e-, e-l-s h-d-e e- k-m- t-d-n-k- --------------------------------------------- Eg mista bussen, elles hadde eg kome tidsnok. 0
Nisam našao put, inače bih bio točan. Eg -ann-i--j- --g-n, -lle- h-d----g --re--idsn-k. E_ f___ i____ v_____ e____ h____ e_ v___ t_______ E- f-n- i-k-e v-g-n- e-l-s h-d-e e- v-r- t-d-n-k- ------------------------------------------------- Eg fann ikkje vegen, elles hadde eg vore tidsnok. 0

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezične strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici također nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu računati. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi također nisu razumjeli. Nakon jezičnog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Unatoč tomu, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju isti temelj. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!