Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   nn Public transportation

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [trettiseks]

Public transportation

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? aaaaa K-ar -r --s-h-l----a--e-? K--- e- b---------------- K-a- e- b-s-h-l-e-l-s-e-? ------------------------- Kvar er busshaldeplassen? 0
Koji autobus vozi u centar? aaaaa K-- -uss-går-t-- se-t--m? K-- b--- g-- t-- s------- K-a b-s- g-r t-l s-n-r-m- ------------------------- Kva buss går til sentrum? 0
Koju liniju moram uzeti? aaaaa Kv----nj- må eg-t-? K-- l---- m- e- t-- K-a l-n-e m- e- t-? ------------------- Kva linje må eg ta? 0
Moram li presjedati? aaaaa Må--g-b-te b-ss? M- e- b--- b---- M- e- b-t- b-s-? ---------------- Må eg byte buss? 0
Gdje moram presjesti? aaaaa K--r -- -g b-te? K--- m- e- b---- K-a- m- e- b-t-? ---------------- Kvar må eg byte? 0
Koliko košta karta? aaaaa K-a ko---r---lle-te-? K-- k----- b--------- K-a k-s-a- b-l-e-t-n- --------------------- Kva kostar billetten? 0
Koliko stanica ima do centra? aaaaa Kor --ng- s---p-er-----ti--s-n--um? K-- m---- s---- e- d-- t-- s------- K-r m-n-e s-o-p e- d-t t-l s-n-r-m- ----------------------------------- Kor mange stopp er det til sentrum? 0
Morate ovdje izaći. aaaaa Du -----------r. D- m- g- a- h--- D- m- g- a- h-r- ---------------- Du må gå av her. 0
Morate izaći otraga. aaaaa Du -å-b-te-b-s-----. D- m- b--- b--- h--- D- m- b-t- b-s- h-r- -------------------- Du må byte buss her. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. aaaaa N-st- --ban- ---- -- f-- m-nu-t. N---- T----- k--- o- f-- m------ N-s-e T-b-n- k-e- o- f-m m-n-t-. -------------------------------- Neste T-bane kjem om fem minutt. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. aaaaa N--te-t-i---kj-- o- ti m-n-tt. N---- t---- k--- o- t- m------ N-s-e t-i-k k-e- o- t- m-n-t-. ------------------------------ Neste trikk kjem om ti minutt. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. aaaaa N-s-e -u-s -jem--m-e-t---art-r. N---- b--- k--- o- e-- k------- N-s-e b-s- k-e- o- e-t k-a-t-r- ------------------------------- Neste buss kjem om eit kvarter. 0
Kada vozi zadnji metro? aaaaa Når g-- de--s--te-T-ba--n? N-- g-- d-- s---- T------- N-r g-r d-n s-s-e T-b-n-n- -------------------------- Når går den siste T-banen? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? aaaaa N-- --r-de------e ----k--? N-- g-- d-- s---- t------- N-r g-r d-n s-s-e t-i-k-n- -------------------------- Når går den siste trikken? 0
Kada vozi zadnji autobus? aaaaa Når--år d-n---s----u--en? N-- g-- d-- s---- b------ N-r g-r d-n s-s-e b-s-e-? ------------------------- Når går den siste bussen? 0
Imate li putnu kartu? aaaaa H-r--u---llett? H-- d- b------- H-r d- b-l-e-t- --------------- Har du billett? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. aaaaa Bi--et-? --Nei--d---ha--eg i--je. B------- – N--- d-- h-- e- i----- B-l-e-t- – N-i- d-t h-r e- i-k-e- --------------------------------- Billett? – Nei, det har eg ikkje. 0
Onda morate platiti kaznu. aaaaa Då -- -----ta----ot. D- m- d- b----- b--- D- m- d- b-t-l- b-t- -------------------- Då må du betale bot. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!