Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   nn Fortid 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [åttiein]

Fortid 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
pisati s-ri-e s_____ s-r-v- ------ skrive 0
On je napisao pismo. H-n-skreiv--i- b-e-. H__ s_____ e__ b____ H-n s-r-i- e-t b-e-. -------------------- Han skreiv eit brev. 0
A ona je napisala razglednicu. Og h- sk--iv e-- kor-. O_ h_ s_____ e__ k____ O- h- s-r-i- e-t k-r-. ---------------------- Og ho skreiv eit kort. 0
čitati l--e l___ l-s- ---- lese 0
On je čitao ilustrirani časopis. Eg l------ -a-asi-. E_ l__ e__ m_______ E- l-s e-t m-g-s-n- ------------------- Eg las eit magasin. 0
A ona je čitala knjigu. O- -o --s ei-bok. O_ h_ l__ e_ b___ O- h- l-s e- b-k- ----------------- Og ho las ei bok. 0
uzeti -a t_ t- -- ta 0
On je uzeo cigaretu. H-n--ok e-n -ig-ret-. H__ t__ e__ s________ H-n t-k e-n s-g-r-t-. --------------------- Han tok ein sigarett. 0
Ona je uzela komad čokolade. H- to- e-- --y-ke-s-o--l--e--k-. H_ t__ e__ s_____ s_____________ H- t-k e-t s-y-k- s-o-o-a-e-a-e- -------------------------------- Ho tok eit stykke sjokoladekake. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. H-- -a- ut-u--men--- --r -r-----. H__ v__ u____ m__ h_ v__ t_______ H-n v-r u-r-, m-n h- v-r t-u-a-t- --------------------------------- Han var utru, men ho var trufast. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. H-n v-r---t, men--- va- -l---ig. H__ v__ l___ m__ h_ v__ f_______ H-n v-r l-t- m-n h- v-r f-i-t-g- -------------------------------- Han var lat, men ho var flittig. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. H-n -a-----t-g---e- -- var-ri-. H__ v__ f______ m__ h_ v__ r___ H-n v-r f-t-i-, m-n h- v-r r-k- ------------------------------- Han var fattig, men ho var rik. 0
On nije imao novaca, nego dugove. H-n---dde ingen-p--g--- be--- -je-d. H__ h____ i____ p______ b____ g_____ H-n h-d-e i-g-n p-n-a-, b-r-e g-e-d- ------------------------------------ Han hadde ingen pengar, berre gjeld. 0
On nije imao sreće, nego peh. H-- -a-d- ikkje-f-aks,--err- uflak-. H__ h____ i____ f_____ b____ u______ H-n h-d-e i-k-e f-a-s- b-r-e u-l-k-. ------------------------------------ Han hadde ikkje flaks, berre uflaks. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Han--u--a-t-----e, ------r-e --s-ukk-st. H__ l______ i_____ h__ b____ m__________ H-n l-k-a-t i-k-e- h-n b-r-e m-s-u-k-s-. ---------------------------------------- Han lukkast ikkje, han berre mislukkast. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. H-n-var-i---e fo-nøg-, m-- m-s----ø-d. H__ v__ i____ f_______ m__ m__________ H-n v-r i-k-e f-r-ø-d- m-n m-s-o-n-g-. -------------------------------------- Han var ikkje fornøgd, men misfornøgd. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Han--ar--k-j---uk-----, -en --u--e-eg. H__ v__ i____ l________ m__ u_________ H-n v-r i-k-e l-k-e-e-, m-n u-u-k-l-g- -------------------------------------- Han var ikkje lukkeleg, men ulukkeleg. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Ha- v----kk----ym-at-sk--m----s--p----k. H__ v__ i____ s_________ m__ u__________ H-n v-r i-k-e s-m-a-i-k- m-n u-y-p-t-s-. ---------------------------------------- Han var ikkje sympatisk, men usympatisk. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...