Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   nn House cleaning

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [atten]

House cleaning

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Danas je subota. I-dag e--de- l-ur-a-. I d-- e- d-- l------- I d-g e- d-t l-u-d-g- --------------------- I dag er det laurdag. 0
Danas imamo vremena. I-d-g --r vi tid. I d-- h-- v- t--- I d-g h-r v- t-d- ----------------- I dag har vi tid. 0
Danas čistimo stan. I-d-----s--r vi--u-e-. I d-- v----- v- h----- I d-g v-s-a- v- h-s-t- ---------------------- I dag vaskar vi huset. 0
Ja čistim kupaonicu. E-------r b--e-. E- v----- b----- E- v-s-a- b-d-t- ---------------- Eg vaskar badet. 0
Moj muž pere auto. Ma--e- min ----a--bil-n. M----- m-- v----- b----- M-n-e- m-n v-s-a- b-l-n- ------------------------ Mannen min vaskar bilen. 0
Djeca čiste bicikle. U--ane-----ar---k-a-e. U----- v----- s------- U-g-n- v-s-a- s-k-a-e- ---------------------- Ungane vaskar syklane. 0
Baka zalijeva cvijeće. B-s---o- vatn-- --o-a--. B------- v----- b------- B-s-e-o- v-t-a- b-o-a-e- ------------------------ Bestemor vatnar blomane. 0
Djeca pospremaju dječju sobu. Un-an---ydd-r -å-r----- sitt. U----- r----- p- r----- s---- U-g-n- r-d-a- p- r-m-e- s-t-. ----------------------------- Ungane ryddar på rommet sitt. 0
Moj muž posprema svoj pisaći stol. Ma-nen-m-n-r----r sk-i-e---det s-tt. M----- m-- r----- s----------- s---- M-n-e- m-n r-d-a- s-r-v-b-r-e- s-t-. ------------------------------------ Mannen min ryddar skrivebordet sitt. 0
Stavljam rublje u perilicu. Eg ---ta- klesvask-- inn --v-----------. E- p----- k--------- i-- i v------------ E- p-t-a- k-e-v-s-e- i-n i v-s-e-a-k-n-. ---------------------------------------- Eg puttar klesvasken inn i vaskemaskina. 0
Vješam rublje. Eg hen-e--o--------. E- h----- o-- k----- E- h-n-e- o-p k-e-e- -------------------- Eg henger opp klede. 0
Glačam rublje. E- -try- tøy. E- s---- t--- E- s-r-k t-y- ------------- Eg stryk tøy. 0
Prozori su prljavi. G-asa -r -k---e. G---- e- s------ G-a-a e- s-i-n-. ---------------- Glasa er skitne. 0
Pod je prljav. G-lvet ---skite. G----- e- s----- G-l-e- e- s-i-e- ---------------- Golvet er skite. 0
Posuđe je prljavo. Opv----n-e---k--en. O------- e- s------ O-v-s-e- e- s-i-e-. ------------------- Opvasken er skiten. 0
Tko čisti prozore? Kv-- v-s-ar ---s-? K--- v----- g----- K-e- v-s-a- g-a-a- ------------------ Kven vaskar glasa? 0
Tko usisava prašinu? Kv-- ------g? K--- s------- K-e- s-ø-s-g- ------------- Kven støvsyg? 0
Tko pere suđe? K--n-te------a--e-? K--- t-- o--------- K-e- t-k o-p-a-k-n- ------------------- Kven tek oppvasken? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!