Zbirka izraza

hr U vlaku   »   bg Във влака

34 [trideset i četiri]

U vlaku

U vlaku

34 [трийсет и четири]

34 [triyset i chetiri]

Във влака

[Vyv vlaka]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Da li je to vlak za Berlin? Т-ва -и --в-акъ--з- ----ин? Т___ л_ е в_____ з_ Б______ Т-в- л- е в-а-ъ- з- Б-р-и-? --------------------------- Това ли е влакът за Берлин? 0
T-v- l---e-vl-ky---a--e-li-? T___ l_ y_ v_____ z_ B______ T-v- l- y- v-a-y- z- B-r-i-? ---------------------------- Tova li ye vlakyt za Berlin?
Kada kreće vlak? К--- -р---а-----ъ-? К___ т_____ в______ К-г- т-ъ-в- в-а-ъ-? ------------------- Кога тръгва влакът? 0
Kog----y--a vl-kyt? K___ t_____ v______ K-g- t-y-v- v-a-y-? ------------------- Koga trygva vlakyt?
Kada stiže vlak u Berlin? Ко-а-прис-иг------ъ- --Берл-н? К___ п_______ в_____ в Б______ К-г- п-и-т-г- в-а-ъ- в Б-р-и-? ------------------------------ Кога пристига влакът в Берлин? 0
Ko-----i-t-g- v---y- v Berl--? K___ p_______ v_____ v B______ K-g- p-i-t-g- v-a-y- v B-r-i-? ------------------------------ Koga pristiga vlakyt v Berlin?
Oprostite, smijem li proći? Изв--е-е, може-ли-да ми-а? И________ м___ л_ д_ м____ И-в-н-т-, м-ж- л- д- м-н-? -------------------------- Извинете, може ли да мина? 0
I-vin------ozhe ---d- m---? I________ m____ l_ d_ m____ I-v-n-t-, m-z-e l- d- m-n-? --------------------------- Izvinete, mozhe li da mina?
Mislim da je to moje mjesto. М--л-, че -ов- е---е-- -----. М_____ ч_ т___ е м____ м_____ М-с-я- ч- т-в- е м-е-о м-с-о- ----------------------------- Мисля, че това е моето място. 0
Mi-l--- c-e--o-- -- --e-o-m-a--o. M______ c__ t___ y_ m____ m______ M-s-y-, c-e t-v- y- m-e-o m-a-t-. --------------------------------- Mislya, che tova ye moeto myasto.
Mislim da sjedite na mom mjestu. М-------е--е-и-е н---оет- м-с-о. М_____ ч_ с_____ н_ м____ м_____ М-с-я- ч- с-д-т- н- м-е-о м-с-о- -------------------------------- Мисля, че седите на моето място. 0
M-s--a, --e s-d-t--na ---t- ---st-. M______ c__ s_____ n_ m____ m______ M-s-y-, c-e s-d-t- n- m-e-o m-a-t-. ----------------------------------- Mislya, che sedite na moeto myasto.
Gdje su kola za spavanje? Къд--е ---лни-- ----н? К___ е с_______ в_____ К-д- е с-а-н-я- в-г-н- ---------------------- Къде е спалният вагон? 0
Kyd--y--spa---y-- v-go-? K___ y_ s________ v_____ K-d- y- s-a-n-y-t v-g-n- ------------------------ Kyde ye spalniyat vagon?
Kola za spavanje su na kraju vlaka. Спа-ни-- ва--н --в--р-я-н--в--к-. С_______ в____ е в к___ н_ в_____ С-а-н-я- в-г-н е в к-а- н- в-а-а- --------------------------------- Спалният вагон е в края на влака. 0
Sp---iya- ---o- -- v--ra-a--- --a-a. S________ v____ y_ v k____ n_ v_____ S-a-n-y-t v-g-n y- v k-a-a n- v-a-a- ------------------------------------ Spalniyat vagon ye v kraya na vlaka.
A gdje je restoran? – Na početku. А к-д--- в--он-р----р-----?-– ----ч--от-. А к___ е в_________________ – В н________ А к-д- е в-г-н-р-с-о-а-т-т- – В н-ч-л-т-. ----------------------------------------- А къде е вагон-ресторантът? – В началото. 0
A ---e -e vag-n-r--------yt? – --nac-alo-o. A k___ y_ v_________________ – V n_________ A k-d- y- v-g-n-r-s-o-a-t-t- – V n-c-a-o-o- ------------------------------------------- A kyde ye vagon-restorantyt? – V nachaloto.
Mogu li spavati dolje? М-же -и-да --- до--? М___ л_ д_ с__ д____ М-ж- л- д- с-я д-л-? -------------------- Може ли да спя долу? 0
Mo--- li -- --y- dol-? M____ l_ d_ s___ d____ M-z-e l- d- s-y- d-l-? ---------------------- Mozhe li da spya dolu?
Mogu li spavati u sredini? Мо-е--- -----я---с-ед--а? М___ л_ д_ с__ в с_______ М-ж- л- д- с-я в с-е-а-а- ------------------------- Може ли да спя в средата? 0
Mo-he-----a--py- ---r-----? M____ l_ d_ s___ v s_______ M-z-e l- d- s-y- v s-e-a-a- --------------------------- Mozhe li da spya v sredata?
Mogu li spavati gore? Може--- -а-с---го-е? М___ л_ д_ с__ г____ М-ж- л- д- с-я г-р-? -------------------- Може ли да спя горе? 0
M---e-li-d--s-ya-go-e? M____ l_ d_ s___ g____ M-z-e l- d- s-y- g-r-? ---------------------- Mozhe li da spya gore?
Kada smo na granici? К-га-ще ст---ем г-ан--а-а? К___ щ_ с______ г_________ К-г- щ- с-и-н-м г-а-и-а-а- -------------------------- Кога ще стигнем границата? 0
Kog--s-che------em---a-i-----? K___ s____ s______ g__________ K-g- s-c-e s-i-n-m g-a-i-s-t-? ------------------------------ Koga shche stignem granitsata?
Koliko traje vožnja do Berlina? Ко--о т-а- --т---н--- -о ----ин? К____ т___ п_________ д_ Б______ К-л-о т-а- п-т-в-н-т- д- Б-р-и-? -------------------------------- Колко трае пътуването до Берлин? 0
Kol-o-tr-- pyt---ne-o --------n? K____ t___ p_________ d_ B______ K-l-o t-a- p-t-v-n-t- d- B-r-i-? -------------------------------- Kolko trae pytuvaneto do Berlin?
Da li vlak kasni? Вл-к---и-- -и --к--не--е? В_____ и__ л_ з__________ В-а-ъ- и-а л- з-к-с-е-и-? ------------------------- Влакът има ли закъснение? 0
V---y--i-- -- -aky------? V_____ i__ l_ z__________ V-a-y- i-a l- z-k-s-e-i-? ------------------------- Vlakyt ima li zakysnenie?
Imate li nešto za čitati? Им--- л----щ---а--е-е--? И____ л_ н___ з_ ч______ И-а-е л- н-щ- з- ч-т-н-? ------------------------ Имате ли нещо за четене? 0
I-a-e-----e----- -- --et--e? I____ l_ n______ z_ c_______ I-a-e l- n-s-c-o z- c-e-e-e- ---------------------------- Imate li neshcho za chetene?
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti? Т-к----е ---------ку-----що з- яд-н- и -ие-е? Т__ м___ л_ д_ с_ к___ н___ з_ я____ и п_____ Т-к м-ж- л- д- с- к-п- н-щ- з- я-е-е и п-е-е- --------------------------------------------- Тук може ли да се купи нещо за ядене и пиене? 0
T-k-mo----li-d- se k--- -eshc-o -a-ya--ne i p---e? T__ m____ l_ d_ s_ k___ n______ z_ y_____ i p_____ T-k m-z-e l- d- s- k-p- n-s-c-o z- y-d-n- i p-e-e- -------------------------------------------------- Tuk mozhe li da se kupi neshcho za yadene i piene?
Da li biste me molim probudili u 7 sati? Бих-е ----е --б--и-и-в -.0-----а--моля? Б____ л_ м_ с_______ в 7___ ч____ м____ Б-х-е л- м- с-б-д-л- в 7-0- ч-с-, м-л-? --------------------------------------- Бихте ли ме събудили в 7.00 часа, моля? 0
Bi-----li-m--s----ili----.0--ch---, -ol--? B_____ l_ m_ s_______ v 7___ c_____ m_____ B-k-t- l- m- s-b-d-l- v 7-0- c-a-a- m-l-a- ------------------------------------------ Bikhte li me sybudili v 7.00 chasa, molya?

Bebe čitaju s usana!

Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta. Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi. Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci. Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk. Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi. Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči. Tako dobivaju mnogo važnih informacija. Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni. Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija. Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku. Bebe tada opet počinju čitati s usana. Na taj način uče formirati strane zvukove. Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči. Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika. Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore. Na taj način bebe dobivaju povratnu infomaciju. To je jako važno za malu djecu. Tada znaju da ih se razumjelo. Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju. Zato im je i dalje zabavno učiti govoriti. Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke. Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana. U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona. Te video snimke snimane su na materinjem jeziku beba te na stranom jeziku. Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku. Također su pritom bile pozornije. Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu. Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Dali si znao?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 45 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Europe. Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente. Tako u cijelom svijetu ima oko 60 milijuna ljudi koji govore poljski. Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika. Poljski je u uskom srodstvu s češkim i slovačkim. Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata. Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik. Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova. Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi. Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda. Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira. Poljski time ne spada baš u najlakše jezike… Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Europe!