Zbirka izraza

hr U vlaku   »   bg Във влака

34 [trideset i četiri]

U vlaku

U vlaku

34 [трийсет и четири]

34 [triyset i chetiri]

Във влака

[Vyv vlaka]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Da li je to vlak za Berlin? То-а ли е-в----т -а -е-л--? Това ли е влакът за Берлин? Т-в- л- е в-а-ъ- з- Б-р-и-? --------------------------- Това ли е влакът за Берлин? 0
Tova--i ye vla--t-za-B----n? Tova li ye vlakyt za Berlin? T-v- l- y- v-a-y- z- B-r-i-? ---------------------------- Tova li ye vlakyt za Berlin?
Kada kreće vlak? Ко-а--ръ-в---л-к--? Кога тръгва влакът? К-г- т-ъ-в- в-а-ъ-? ------------------- Кога тръгва влакът? 0
K--a -r--va-vl-ky-? Koga trygva vlakyt? K-g- t-y-v- v-a-y-? ------------------- Koga trygva vlakyt?
Kada stiže vlak u Berlin? К-га -р-с-и-а-в---------е-ли-? Кога пристига влакът в Берлин? К-г- п-и-т-г- в-а-ъ- в Б-р-и-? ------------------------------ Кога пристига влакът в Берлин? 0
Koga-p-i---ga -l--y--v--erli-? Koga pristiga vlakyt v Berlin? K-g- p-i-t-g- v-a-y- v B-r-i-? ------------------------------ Koga pristiga vlakyt v Berlin?
Oprostite, smijem li proći? Из---е----м--е л- д- мин-? Извинете, може ли да мина? И-в-н-т-, м-ж- л- д- м-н-? -------------------------- Извинете, може ли да мина? 0
I--i-ete,--o--e -- d- -i--? Izvinete, mozhe li da mina? I-v-n-t-, m-z-e l- d- m-n-? --------------------------- Izvinete, mozhe li da mina?
Mislim da je to moje mjesto. Ми-ля, ч- т--а - -оет- място. Мисля, че това е моето място. М-с-я- ч- т-в- е м-е-о м-с-о- ----------------------------- Мисля, че това е моето място. 0
Misl-a- c-- -o-a--------o --a-to. Mislya, che tova ye moeto myasto. M-s-y-, c-e t-v- y- m-e-o m-a-t-. --------------------------------- Mislya, che tova ye moeto myasto.
Mislim da sjedite na mom mjestu. М---я,-ч- ------ -а-мо-то---ст-. Мисля, че седите на моето място. М-с-я- ч- с-д-т- н- м-е-о м-с-о- -------------------------------- Мисля, че седите на моето място. 0
Misl-a,--he-s-dit- ---m-eto m--st-. Mislya, che sedite na moeto myasto. M-s-y-, c-e s-d-t- n- m-e-o m-a-t-. ----------------------------------- Mislya, che sedite na moeto myasto.
Gdje su kola za spavanje? Къде-е с-а-н-ят--аг-н? Къде е спалният вагон? К-д- е с-а-н-я- в-г-н- ---------------------- Къде е спалният вагон? 0
K-d--y- -p-l----t--a--n? Kyde ye spalniyat vagon? K-d- y- s-a-n-y-t v-g-n- ------------------------ Kyde ye spalniyat vagon?
Kola za spavanje su na kraju vlaka. С---н--т ----- - в--р-- на -л-ка. Спалният вагон е в края на влака. С-а-н-я- в-г-н е в к-а- н- в-а-а- --------------------------------- Спалният вагон е в края на влака. 0
S--lni-at---g---y----kraya na -la--. Spalniyat vagon ye v kraya na vlaka. S-a-n-y-t v-g-n y- v k-a-a n- v-a-a- ------------------------------------ Spalniyat vagon ye v kraya na vlaka.
A gdje je restoran? – Na početku. А---д- ---а-о------о-а-т--- - В-н--ал--о. А къде е вагон-ресторантът? – В началото. А к-д- е в-г-н-р-с-о-а-т-т- – В н-ч-л-т-. ----------------------------------------- А къде е вагон-ресторантът? – В началото. 0
A --d--y- v---n--e---r-n-y-- –-- n--haloto. A kyde ye vagon-restorantyt? – V nachaloto. A k-d- y- v-g-n-r-s-o-a-t-t- – V n-c-a-o-o- ------------------------------------------- A kyde ye vagon-restorantyt? – V nachaloto.
Mogu li spavati dolje? М--е-л- -а спя-д--у? Може ли да спя долу? М-ж- л- д- с-я д-л-? -------------------- Може ли да спя долу? 0
M--h------a -p-- -ol-? Mozhe li da spya dolu? M-z-e l- d- s-y- d-l-? ---------------------- Mozhe li da spya dolu?
Mogu li spavati u sredini? Мож- л--д- с-я - с-ед--а? Може ли да спя в средата? М-ж- л- д- с-я в с-е-а-а- ------------------------- Може ли да спя в средата? 0
M-z-- ---d--s--- ---reda-a? Mozhe li da spya v sredata? M-z-e l- d- s-y- v s-e-a-a- --------------------------- Mozhe li da spya v sredata?
Mogu li spavati gore? Мо-е л---а---- ---е? Може ли да спя горе? М-ж- л- д- с-я г-р-? -------------------- Може ли да спя горе? 0
M--he-li da -p-a gore? Mozhe li da spya gore? M-z-e l- d- s-y- g-r-? ---------------------- Mozhe li da spya gore?
Kada smo na granici? К-га -е ---г----гр-н-цата? Кога ще стигнем границата? К-г- щ- с-и-н-м г-а-и-а-а- -------------------------- Кога ще стигнем границата? 0
K--a ------st-gn-----a--ts---? Koga shche stignem granitsata? K-g- s-c-e s-i-n-m g-a-i-s-t-? ------------------------------ Koga shche stignem granitsata?
Koliko traje vožnja do Berlina? К-лк- -рае -ъ-у-ан--о до --р-ин? Колко трае пътуването до Берлин? К-л-о т-а- п-т-в-н-т- д- Б-р-и-? -------------------------------- Колко трае пътуването до Берлин? 0
K-lko-tra- -----an-t- d- --r---? Kolko trae pytuvaneto do Berlin? K-l-o t-a- p-t-v-n-t- d- B-r-i-? -------------------------------- Kolko trae pytuvaneto do Berlin?
Da li vlak kasni? В--к-т им- ли -акъсне-ие? Влакът има ли закъснение? В-а-ъ- и-а л- з-к-с-е-и-? ------------------------- Влакът има ли закъснение? 0
V-a-y---m- -- za--sn-ni-? Vlakyt ima li zakysnenie? V-a-y- i-a l- z-k-s-e-i-? ------------------------- Vlakyt ima li zakysnenie?
Imate li nešto za čitati? Имате ли нещ- за---тен-? Имате ли нещо за четене? И-а-е л- н-щ- з- ч-т-н-? ------------------------ Имате ли нещо за четене? 0
I--t- l--ne-h-h---a --et---? Imate li neshcho za chetene? I-a-e l- n-s-c-o z- c-e-e-e- ---------------------------- Imate li neshcho za chetene?
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti? Тук м-ж--л- -а--е ку-- нещ---а --е-е-- пиене? Тук може ли да се купи нещо за ядене и пиене? Т-к м-ж- л- д- с- к-п- н-щ- з- я-е-е и п-е-е- --------------------------------------------- Тук може ли да се купи нещо за ядене и пиене? 0
Tuk--o--e li d- -e-k-pi --s-c-o z--y-d----i-p-ene? Tuk mozhe li da se kupi neshcho za yadene i piene? T-k m-z-e l- d- s- k-p- n-s-c-o z- y-d-n- i p-e-e- -------------------------------------------------- Tuk mozhe li da se kupi neshcho za yadene i piene?
Da li biste me molim probudili u 7 sati? Бихте--- -е-с-б----- в---0---а--,-мо--? Бихте ли ме събудили в 7.00 часа, моля? Б-х-е л- м- с-б-д-л- в 7-0- ч-с-, м-л-? --------------------------------------- Бихте ли ме събудили в 7.00 часа, моля? 0
Bik-----i-me -y----l- --7-0- ch-sa,--olya? Bikhte li me sybudili v 7.00 chasa, molya? B-k-t- l- m- s-b-d-l- v 7-0- c-a-a- m-l-a- ------------------------------------------ Bikhte li me sybudili v 7.00 chasa, molya?

Bebe čitaju s usana!

Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta. Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi. Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci. Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk. Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi. Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči. Tako dobivaju mnogo važnih informacija. Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni. Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija. Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku. Bebe tada opet počinju čitati s usana. Na taj način uče formirati strane zvukove. Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči. Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika. Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore. Na taj način bebe dobivaju povratnu infomaciju. To je jako važno za malu djecu. Tada znaju da ih se razumjelo. Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju. Zato im je i dalje zabavno učiti govoriti. Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke. Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana. U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona. Te video snimke snimane su na materinjem jeziku beba te na stranom jeziku. Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku. Također su pritom bile pozornije. Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu. Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Dali si znao?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 45 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Europe. Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente. Tako u cijelom svijetu ima oko 60 milijuna ljudi koji govore poljski. Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika. Poljski je u uskom srodstvu s češkim i slovačkim. Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata. Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik. Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova. Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi. Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda. Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira. Poljski time ne spada baš u najlakše jezike… Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Europe!