Zbirka izraza

hr Pića   »   nn Drikke

12 [dvanaest]

Pića

Pića

12 [tolv]

Drikke

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Ja pijem čaj. Eg-d-ikk te. E_ d____ t__ E- d-i-k t-. ------------ Eg drikk te. 0
Ja pijem kavu. E--d-ik- kaf--. E_ d____ k_____ E- d-i-k k-f-i- --------------- Eg drikk kaffi. 0
Ja pijem mineralnu vodu. E- -rikk -i----l-atn. E_ d____ m___________ E- d-i-k m-n-r-l-a-n- --------------------- Eg drikk mineralvatn. 0
Piješ li čaj s limunom? Dr-kk-du-t- me----tr-n? D____ d_ t_ m__ s______ D-i-k d- t- m-d s-t-o-? ----------------------- Drikk du te med sitron? 0
Piješ li kavu sa šećerom? Dri-- du --ff---e---uk--r? D____ d_ k____ m__ s______ D-i-k d- k-f-i m-d s-k-e-? -------------------------- Drikk du kaffi med sukker? 0
Piješ li vodu s ledom? D-i-- -u -a-n m-d-is---a-? D____ d_ v___ m__ i_______ D-i-k d- v-t- m-d i-b-t-r- -------------------------- Drikk du vatn med isbitar? 0
Ovdje je tulum. H-r e- det---s-. H__ e_ d__ f____ H-r e- d-t f-s-. ---------------- Her er det fest. 0
Ljudi piju pjenušac. F-lk drikk m-s-er-nde----. F___ d____ m_________ v___ F-l- d-i-k m-s-e-a-d- v-n- -------------------------- Folk drikk musserande vin. 0
Ljudi piju vino i pivo. Fol--dr--k-v-n-o- --. F___ d____ v__ o_ ø__ F-l- d-i-k v-n o- ø-. --------------------- Folk drikk vin og øl. 0
Piješ li alkohol? D-ikk--u-al--ho-? D____ d_ a_______ D-i-k d- a-k-h-l- ----------------- Drikk du alkohol? 0
Piješ li viski? Drik- du-wh----? D____ d_ w______ D-i-k d- w-i-k-? ---------------- Drikk du whisky? 0
Piješ li kolu s rumom? Dri-- du co-- -e- ---? D____ d_ c___ m__ r___ D-i-k d- c-l- m-d r-m- ---------------------- Drikk du cola med rom? 0
Ne volim pjenušac. Eg----ar-ikk----usser--d- v-n. E_ l____ i____ m_________ v___ E- l-k-r i-k-e m-s-e-a-d- v-n- ------------------------------ Eg likar ikkje musserande vin. 0
Ne volim vino. E- --ka- --k----i-. E_ l____ i____ v___ E- l-k-r i-k-e v-n- ------------------- Eg likar ikkje vin. 0
Ne volim pivo. E- -i--r i--je --. E_ l____ i____ ø__ E- l-k-r i-k-e ø-. ------------------ Eg likar ikkje øl. 0
Beba voli mlijeko. Ba-yen --k-- m----. B_____ l____ m_____ B-b-e- l-k-r m-ø-k- ------------------- Babyen likar mjølk. 0
Dijete voli kakao i sok od jabuke. B-r--- -ika- ka-a---g --l-jus. B_____ l____ k____ o_ e_______ B-r-e- l-k-r k-k-o o- e-l-j-s- ------------------------------ Barnet likar kakao og eplejus. 0
Gospođa voli sok od naranče i grejpa. Kvinn- --k----ppe---nju- -g g-ape--u-tj--. K_____ l____ a__________ o_ g_____________ K-i-n- l-k-r a-p-l-i-j-s o- g-a-e-r-k-j-s- ------------------------------------------ Kvinna likar appelsinjus og grapefruktjus. 0

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnoj razini? Nije, u znakovnom jeziku također postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je također slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose peralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku također postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Dali si znao?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i madžarskim. Paralele s madžarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obvezno vježbati s materinskim govornikom estonskog jezika. Tko želi učiti estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome tko se interesira za njihov jezik!