Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   nn In the department store

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [femtito / to og femti]

In the department store

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? Ska- vi -å -i-----ikk-n? S--- v- g- t-- b-------- S-a- v- g- t-l b-t-k-e-? ------------------------ Skal vi gå til butikken? 0
Moram obaviti kupnju. Eg--- gjere nok-e i-n--øp. E- m- g---- n---- i------- E- m- g-e-e n-k-e i-n-j-p- -------------------------- Eg må gjere nokre innkjøp. 0
Hoću puno toga kupiti. E- v-- handl- -y---. E- v-- h----- m----- E- v-l h-n-l- m-k-e- -------------------- Eg vil handle mykje. 0
Gdje su uredski artikli? Kv---er -ontor-a-ene? K--- e- k------------ K-a- e- k-n-o-s-k-n-? --------------------- Kvar er kontorsakene? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. Eg t---g -on------ar--- -re-p-pir. E- t---- k---------- o- b--------- E- t-e-g k-n-o-u-t-r o- b-e-p-p-r- ---------------------------------- Eg treng konvoluttar og brevpapir. 0
Trebam kemijske i flomastere. E- -ren---ul-pe---r-o---us--r. E- t---- k--------- o- t------ E- t-e-g k-l-p-n-a- o- t-s-a-. ------------------------------ Eg treng kulepennar og tusjar. 0
Gdje je namještaj? Kvar er møb--n-? K--- e- m------- K-a- e- m-b-a-e- ---------------- Kvar er møblane? 0
Trebam ormar i komodu. E- -re-g--it-s-å---- e---kommo--. E- t---- e-- s--- o- e-- k------- E- t-e-g e-t s-å- o- e-n k-m-o-e- --------------------------------- Eg treng eit skåp og ein kommode. 0
Trebam pisaći stol i police. E--t--n- -----k-i-e-or---g-ei-hy---. E- t---- e-- s--------- o- e- h----- E- t-e-g e-t s-r-v-b-r- o- e- h-l-e- ------------------------------------ Eg treng eit skrivebord og ei hylle. 0
Gdje su igračke? Kv-r er --i-en-? K--- e- l------- K-a- e- l-i-e-e- ---------------- Kvar er leikene? 0
Trebam lutku i medvjedića. E- -r--g----dok-- ---e---ba-se. E- t---- e- d---- o- e-- b----- E- t-e-g e- d-k-e o- e-n b-m-e- ------------------------------- Eg treng ei dokke og ein bamse. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. Eg-tr-n----- fot--l-------- sj-kkspe-. E- t---- e-- f------ o- e-- s--------- E- t-e-g e-n f-t-a-l o- e-t s-a-k-p-l- -------------------------------------- Eg treng ein fotball og eit sjakkspel. 0
Gdje je alat? Kvar-e- v--k-øy-t? K--- e- v--------- K-a- e- v-r-t-y-t- ------------------ Kvar er verktøyet? 0
Trebam čekić i kliješta. E- --e-- -i- h--a- ---e- t-n-. E- t---- e-- h---- o- e- t---- E- t-e-g e-n h-m-r o- e- t-n-. ------------------------------ Eg treng ein hamar og ei tong. 0
Trebam bušilicu i odvijač. E- treng--i- bo- o- e-- skrutr-k-ar. E- t---- e-- b-- o- e-- s----------- E- t-e-g e-n b-r o- e-n s-r-t-e-k-r- ------------------------------------ Eg treng ein bor og ein skrutrekkar. 0
Gdje je nakit? Kv-r -r-sm-k--? K--- e- s------ K-a- e- s-y-k-? --------------- Kvar er smykka? 0
Trebam lančić i narukvicu. E--t-en--ei--h--sk-ed- og---t --m-and. E- t---- e-- h-------- o- e-- a------- E- t-e-g e-t h-l-k-e-e o- e-t a-m-a-d- -------------------------------------- Eg treng eit halskjede og eit armband. 0
Trebam prsten i naušnice. E--tr-n--ei---ing-og ø-r-d-b--r. E- t---- e-- r--- o- ø---------- E- t-e-g e-n r-n- o- ø-r-d-b-a-. -------------------------------- Eg treng ein ring og øyredobbar. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!