Frasario

it Passato 1   »   sr Прошлост 1

81 [ottantuno]

Passato 1

Passato 1

81 [осамдесет и један]

81 [osamdeset i jedan]

Прошлост 1

[Prošlost 1]

Scegli come vuoi vedere la traduzione:   
Italiano Serbo Suono di più
scrivere пис--и писати п-с-т- ------ писати 0
pisati pisati p-s-t- ------ pisati
Lui ha scritto una lettera. Он-је ---исао -и---. Он је написао писмо. О- ј- н-п-с-о п-с-о- -------------------- Он је написао писмо. 0
O--j--n--i-a--p-sm-. On je napisao pismo. O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo.
E lei ha scritto una cartolina. А------е на----------г--д--ц-. А она је написала разгледницу. А о-а ј- н-п-с-л- р-з-л-д-и-у- ------------------------------ А она је написала разгледницу. 0
A o-- ----a---ala----g---n--u. A ona je napisala razglednicu. A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu.
leggere ч-та-и читати ч-т-т- ------ читати 0
č-t--i čitati č-t-t- ------ čitati
Lui ha letto una rivista. Он-је читао------рова-- ча----с. Он је читао илустровани часопис. О- ј- ч-т-о и-у-т-о-а-и ч-с-п-с- -------------------------------- Он је читао илустровани часопис. 0
O--j--------il---r----i-č-----s. On je čitao ilustrovani časopis. O- j- č-t-o i-u-t-o-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrovani časopis.
E lei ha letto un libro. А ----је-ч-та-а-књ-г-. А она је читала књигу. А о-а ј- ч-т-л- к-и-у- ---------------------- А она је читала књигу. 0
A-o-- ----i--l- ----g-. A ona je čitala knjigu. A o-a j- č-t-l- k-j-g-. ----------------------- A ona je čitala knjigu.
prendere узе-и узети у-е-и ----- узети 0
u-e-i uzeti u-e-i ----- uzeti
Lui ha preso una sigaretta. Он -- у-ео-ц--ар---. Он је узео цигарету. О- ј- у-е- ц-г-р-т-. -------------------- Он је узео цигарету. 0
O--j- --eo -ig-r---. On je uzeo cigaretu. O- j- u-e- c-g-r-t-. -------------------- On je uzeo cigaretu.
Lei ha preso un pezzo di cioccolato. Он--ј----е-- ---ад чо-о-а-е. Она је узела комад чоколаде. О-а ј- у-е-а к-м-д ч-к-л-д-. ---------------------------- Она је узела комад чоколаде. 0
O-- -- uz-l----m-- čok--ade. Ona je uzela komad čokolade. O-a j- u-e-a k-m-d č-k-l-d-. ---------------------------- Ona je uzela komad čokolade.
Lui era infedele, ma lei era fedele. О- ј- --- н----а----л--је---а -и-а-ве-н-. Он је био неверан, али је она била верна. О- ј- б-о н-в-р-н- а-и ј- о-а б-л- в-р-а- ----------------------------------------- Он је био неверан, али је она била верна. 0
On j--bi- n----a-,---i je o-a bil- ----a. On je bio neveran, ali je ona bila verna. O- j- b-o n-v-r-n- a-i j- o-a b-l- v-r-a- ----------------------------------------- On je bio neveran, ali je ona bila verna.
Lui era pigro, ma lei era attiva. О- -----о--ењ- -ли ј- --а--ила-в----а. Он је био лењ, али је она била вредна. О- ј- б-о л-њ- а-и ј- о-а б-л- в-е-н-. -------------------------------------- Он је био лењ, али је она била вредна. 0
O--j- b-o -en-----i -e --a-bi-- --ed--. On je bio lenj, ali je ona bila vredna. O- j- b-o l-n-, a-i j- o-a b-l- v-e-n-. --------------------------------------- On je bio lenj, ali je ona bila vredna.
Lui era povero, ma lei era ricca. Он-је --о-сир--аша-,-али -е -на -и---б--а--. Он је био сиромашан, али је она била богата. О- ј- б-о с-р-м-ш-н- а-и ј- о-а б-л- б-г-т-. -------------------------------------------- Он је био сиромашан, али је она била богата. 0
O- j--b-o--i-oma-------i--- on--bi-a -oga-a. On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. O- j- b-o s-r-m-š-n- a-i j- o-a b-l- b-g-t-. -------------------------------------------- On je bio siromašan, ali je ona bila bogata.
Lui non aveva soldi ma debiti. Он није--м-о-н--ц-----ћ--у-ов-. Он није имао новца, већ дуговe. О- н-ј- и-а- н-в-а- в-ћ д-г-в-. ------------------------------- Он није имао новца, већ дуговe. 0
O--n-j- i--o nov-a,---ć -u--v-. On nije imao novca, vec- dugove. O- n-j- i-a- n-v-a- v-c- d-g-v-. -------------------------------- On nije imao novca, već dugove.
Lui non aveva fortuna ma sfortuna. Он---ј- и-а-----ћ-,--ећ п--. Он није имао среће, већ пех. О- н-ј- и-а- с-е-е- в-ћ п-х- ---------------------------- Он није имао среће, већ пех. 0
O- --je-i--- s--c----v--́-pe-. On nije imao srec-e, vec- peh. O- n-j- i-a- s-e-́-, v-c- p-h- ------------------------------ On nije imao sreće, već peh.
Lui non aveva successo ma insuccesso. О- ниј--и-а- у-п-х, већ н-усп--. Он није имао успех, већ неуспех. О- н-ј- и-а- у-п-х- в-ћ н-у-п-х- -------------------------------- Он није имао успех, већ неуспех. 0
O- ---e-im-- u--eh- v-c- --u-p--. On nije imao uspeh, vec- neuspeh. O- n-j- i-a- u-p-h- v-c- n-u-p-h- --------------------------------- On nije imao uspeh, već neuspeh.
Lui non era contento ma scontento. Он---је б-- з--ов-љ-н,-већ --за--вољ--. Он није био задовољан, већ незадовољан. О- н-ј- б-о з-д-в-љ-н- в-ћ н-з-д-в-љ-н- --------------------------------------- Он није био задовољан, већ незадовољан. 0
O-----e b-o zado-olj--- -eć--ez---v---a-. On nije bio zadovoljan, vec- nezadovoljan. O- n-j- b-o z-d-v-l-a-, v-c- n-z-d-v-l-a-. ------------------------------------------ On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan.
Lui non era felice ma infelice. Он ни-----о срећ--- -е- -----ћ-н. Он није био срећан, већ несрећан. О- н-ј- б-о с-е-а-, в-ћ н-с-е-а-. --------------------------------- Он није био срећан, већ несрећан. 0
On-nije-b-- -r-c-an----ć ne---ća-. On nije bio srec-an, vec- nesrec-an. O- n-j- b-o s-e-́-n- v-c- n-s-e-́-n- ------------------------------------ On nije bio srećan, već nesrećan.
Lui non era simpatico ma antipatico. Он----- --о--и---т----- в-ћ----ип--ича-. Он није био симпатичан, већ антипатичан. О- н-ј- б-о с-м-а-и-а-, в-ћ а-т-п-т-ч-н- ---------------------------------------- Он није био симпатичан, већ антипатичан. 0
On n--e --o sim--ti---, v--́--n-----ič-n. On nije bio simpatičan, vec- antipatičan. O- n-j- b-o s-m-a-i-a-, v-c- a-t-p-t-č-n- ----------------------------------------- On nije bio simpatičan, već antipatičan.

Come i bambini imparano a parlare bene

Sin dalla nascita, l’uomo avverte il bisogno di comunicare con gli altri. I neonati strillano, quando vogliono qualcosa. Dopo pochi mesi, sono già in grado di pronunciare qualche parola e, all’età di due anni, sanno costruire delle frasi contenenti due o tre vocaboli. Non si può stabilire quando i bambini debbano cominciare a parlare, ma si può scegliere come debbano esprimersi. Alcuni fattori sono rilevanti. In primo luogo, il bambino deve essere sempre motivato e riconoscere che parlare è un importante traguardo. Un feedback positivo, che apprezzerà tanto, può essere il sorriso. I bambini più grandi cercano di instaurare il dialogo con chi li circonda ed imitano la lingua delle persone a loro prossime. Il livello linguistico dei genitori e degli educatori è molto importante. I bambini debbono capire, infatti, che la lingua è un dono prezioso! E imparare deve essere divertente. Si può mostrare ai bambini l’importanza della lingua, leggendo loro qualcosa, passando molto tempo con loro. Se il bambino vive molte esperienze, vuole anche raccontarle. I bambini bilingui hanno bisogno di regole precise e debbono sapere quando parlare una lingua e con chi parlarla. In questo modo, il loro cervello impara ad operare una differenza fra le due lingue. Quando i bambini andranno a scuola, tutto cambierà ed impareranno una lingua colloquiale. In questa fase, è importante che i genitori seguano l’evoluzione linguistica del proprio figlio. Diversi studi mostrano che la lingua che apprendiamo da bambini si imprime per sempre nel cervello e anche ciò che impariamo, ci accompagnerà per il resto della vita. Chi vuole imparare bene la propria lingua madre, deve conoscere tutte queste cose, per poterne trarre vantaggio. Così, si imparerà meglio e più velocemente – non solo le lingue straniere …