Knjiga fraza

bs Upoznati   »   te పరిచయం

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [మూడు]

3 [Mūḍu]

పరిచయం

Paricayaṁ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski telugu Igra Više
Zdravo! నమస-క--ం! న_____ న-స-క-ర-! --------- నమస్కారం! 0
N-ma-kāraṁ! N__________ N-m-s-ā-a-! ----------- Namaskāraṁ!
Dobar dan! నమ----రం! న_____ న-స-క-ర-! --------- నమస్కారం! 0
Nama-k-r-ṁ! N__________ N-m-s-ā-a-! ----------- Namaskāraṁ!
Kako ste? / Kako si? మీ-- -లా--న్నార-? మీ_ ఎ_ ఉ____ మ-ర- ఎ-ా ఉ-్-ా-ు- ----------------- మీరు ఎలా ఉన్నారు? 0
Mīru--lā --nār-? M___ e__ u______ M-r- e-ā u-n-r-? ---------------- Mīru elā unnāru?
Jeste li Vi iz Evrope? మ----య--ో-్-న-ండి -చ--ా-ా? మీ_ యూ__ నుం_ వ____ మ-ర- య-ర-ప- న-ం-ి వ-్-ా-ా- -------------------------- మీరు యూరోప్ నుండి వచ్చారా? 0
Mīr- y-r-- -u-ḍi--a----ā? M___ y____ n____ v_______ M-r- y-r-p n-ṇ-i v-c-ā-ā- ------------------------- Mīru yūrōp nuṇḍi vaccārā?
Jeste li Vi iz Amerike? మీ-ు--మెర--ా--ు--- వచ్-ా-ా? మీ_ అ___ నుం_ వ____ మ-ర- అ-ె-ి-ా న-ం-ి వ-్-ా-ా- --------------------------- మీరు అమెరికా నుండి వచ్చారా? 0
Mīru am--i-- n-ṇḍ- v-cc--ā? M___ a______ n____ v_______ M-r- a-e-i-ā n-ṇ-i v-c-ā-ā- --------------------------- Mīru amerikā nuṇḍi vaccārā?
Jeste li Vi iz Azije? మ--ు---ి----ు-డ-----చా--? మీ_ ఏ__ నుం_ వ____ మ-ర- ఏ-ి-ా న-ం-ి వ-్-ా-ా- ------------------------- మీరు ఏషియా నుండి వచ్చారా? 0
Mī-u--ṣi-ā--uṇ-i----c---? M___ ē____ n____ v_______ M-r- ē-i-ā n-ṇ-i v-c-ā-ā- ------------------------- Mīru ēṣiyā nuṇḍi vaccārā?
U kojem hotelu ste smješteni? మీరు---హోటల- లో -స -------్నా-ు? మీ_ ఏ హో__ లో బ_ చే______ మ-ర- ఏ హ-ట-్ ల- బ- చ-స-త-న-న-ర-? -------------------------------- మీరు ఏ హోటల్ లో బస చేస్తున్నారు? 0
M-ru ---ō-al--- b--- cē-t-n-ā--? M___ ē h____ l_ b___ c__________ M-r- ē h-ṭ-l l- b-s- c-s-u-n-r-? -------------------------------- Mīru ē hōṭal lō basa cēstunnāru?
Koliko dugo ste već ovdje? ఇ-్క--మ-ర- ఎ-త--ాలం-- -ంటున్-ార-? ఇ___ మీ_ ఎం_ కా__ ఉం_____ ఇ-్-డ మ-ర- ఎ-త క-ల-గ- ఉ-ట-న-న-ర-? --------------------------------- ఇక్కడ మీరు ఎంత కాలంగా ఉంటున్నారు? 0
I-k------ru-en---k--aṅg--uṇ-unn-ru? I_____ m___ e___ k______ u_________ I-k-ḍ- m-r- e-t- k-l-ṅ-ā u-ṭ-n-ā-u- ----------------------------------- Ikkaḍa mīru enta kālaṅgā uṇṭunnāru?
Koliko dugo ostajete? ఇ-్-డ--ీరు -ంత ---- --ట-రు? ఇ___ మీ_ ఎం_ కా_ ఉం___ ఇ-్-డ మ-ర- ఎ-త క-ల- ఉ-ట-ర-? --------------------------- ఇక్కడ మీరు ఎంత కాలం ఉంటారు? 0
Ikka-a -īr- --ta-k--aṁ-uṇ-āru? I_____ m___ e___ k____ u______ I-k-ḍ- m-r- e-t- k-l-ṁ u-ṭ-r-? ------------------------------ Ikkaḍa mīru enta kālaṁ uṇṭāru?
Dopada li Vam se ovdje? మీకు -క్-డ-----ి--ా? మీ_ ఇ___ న____ మ-క- ఇ-్-డ న-్-ి-ద-? -------------------- మీకు ఇక్కడ నచ్చిందా? 0
Mīku ikk-ḍ--na-c-n--? M___ i_____ n________ M-k- i-k-ḍ- n-c-i-d-? --------------------- Mīku ikkaḍa naccindā?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? మ-రు ఇక్క----లవు-కి-వచ-----? మీ_ ఇ___ సె____ వ____ మ-ర- ఇ-్-డ స-ల-ు-క- వ-్-ా-ా- ---------------------------- మీరు ఇక్కడ సెలవులకి వచ్చారా? 0
Mī-- ik--ḍ- -e---ul-k-----c--ā? M___ i_____ s_________ v_______ M-r- i-k-ḍ- s-l-v-l-k- v-c-ā-ā- ------------------------------- Mīru ikkaḍa selavulaki vaccārā?
Posjetite me jednom! ఎప--ు------------న్-ు కలవ--ి! ఎ____ మీ_ న__ క____ ఎ-్-ు-ె-న- మ-ర- న-్-ు క-వ-డ-! ----------------------------- ఎప్పుడైనా మీరు నన్ను కలవండి! 0
Ep-u-ainā--īru nann- kal---ṇḍi! E________ m___ n____ k_________ E-p-ḍ-i-ā m-r- n-n-u k-l-v-ṇ-i- ------------------------------- Eppuḍainā mīru nannu kalavaṇḍi!
Ovo je moja adresa. ఇది--ా చ-ర--ామా ఇ_ నా చి___ ఇ-ి న- చ-ర-న-మ- --------------- ఇది నా చిరునామా 0
I----ā-c--u---ā I__ n_ c_______ I-i n- c-r-n-m- --------------- Idi nā cirunāmā
Hoćemo li se sutra vidjeti? ర-పు---ం---ుద----ా? రే_ మ_ క_____ ర-ప- మ-ం క-ు-్-ా-ా- ------------------- రేపు మనం కలుద్దామా? 0
R-pu-m-n-ṁ -al-d--m-? R___ m____ k_________ R-p- m-n-ṁ k-l-d-ā-ā- --------------------- Rēpu manaṁ kaluddāmā?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. క-ష-ి----ి- ---ు వేరే-ప-ు---్న-యి క్_____ నా_ వే_ ప_____ క-ష-ి-చ-డ-, న-క- వ-ర- ప-ు-ు-్-ా-ి --------------------------------- క్షమించండి, నాకు వేరే పనులున్నాయి 0
K--m-n̄c-ṇ--,-n-ku vērē--a---u-nāyi K___________ n___ v___ p__________ K-a-i-̄-a-ḍ-, n-k- v-r- p-n-l-n-ā-i ----------------------------------- Kṣamin̄caṇḍi, nāku vērē panulunnāyi
Ćao! / Zbogom! సెల-ు! సె___ స-ల-ు- ------ సెలవు! 0
S--a--! S______ S-l-v-! ------- Selavu!
Doviđenja! ఇ-- సెలవ-! ఇం_ సె___ ఇ-క స-ల-ు- ---------- ఇంక సెలవు! 0
Iṅka -e-a-u! I___ s______ I-k- s-l-v-! ------------ Iṅka selavu!
Do uskoro! మళ్----ల--్-ా--! మ__ క_____ మ-్-ీ క-ు-్-ా-ు- ---------------- మళ్ళీ కలుద్దాము! 0
Ma-ḷ- -------m-! M____ k_________ M-ḷ-ī k-l-d-ā-u- ---------------- Maḷḷī kaluddāmu!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!