Knjiga fraza

bs Upoznati   »   it Fare la conoscenza

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [tre]

Fare la conoscenza

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Zdravo! C--o! C---- C-a-! ----- Ciao! 0
Dobar dan! Bu-n-iorno! B---------- B-o-g-o-n-! ----------- Buongiorno! 0
Kako ste? / Kako si? Com- v-? C--- v-- C-m- v-? -------- Come va? 0
Jeste li Vi iz Evrope? Vi--- d-l---ur--a? V---- d----------- V-e-e d-l-’-u-o-a- ------------------ Viene dall’Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? V--n- d-l-’Am-r-ca? V---- d------------ V-e-e d-l-’-m-r-c-? ------------------- Viene dall’America? 0
Jeste li Vi iz Azije? V--ne --ll-A---? V---- d--------- V-e-e d-l-’-s-a- ---------------- Viene dall’Asia? 0
U kojem hotelu ste smješteni? I- qua-e-----l-all--g--? I- q---- h---- a-------- I- q-a-e h-t-l a-l-g-i-? ------------------------ In quale hotel alloggia? 0
Koliko dugo ste već ovdje? D--qu-n-- te--o -----? D- q----- t---- è q--- D- q-a-t- t-m-o è q-i- ---------------------- Da quanto tempo è qui? 0
Koliko dugo ostajete? P-- -u-nt------o -im---? P-- q----- t---- r------ P-r q-a-t- t-m-o r-m-n-? ------------------------ Per quanto tempo rimane? 0
Dopada li Vam se ovdje? L-----c--q-i? L- p---- q--- L- p-a-e q-i- ------------- Le piace qui? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? È -n va--n--? È i- v------- È i- v-c-n-a- ------------- È in vacanza? 0
Posjetite me jednom! M--v-ng- - t---ar-! M- v---- a t------- M- v-n-a a t-o-a-e- ------------------- Mi venga a trovare! 0
Ovo je moja adresa. E--- -l-m---indiri--o. E--- i- m-- i--------- E-c- i- m-o i-d-r-z-o- ---------------------- Ecco il mio indirizzo. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? C- -e-i-mo -om---? C- v------ d------ C- v-d-a-o d-m-n-? ------------------ Ci vediamo domani? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. M----sp-a-e,-h- g-- un-alt-o-impeg-o. M- d-------- h- g-- u- a---- i------- M- d-s-i-c-, h- g-à u- a-t-o i-p-g-o- ------------------------------------- Mi dispiace, ho già un altro impegno. 0
Ćao! / Zbogom! C---! C---- C-a-! ----- Ciao! 0
Doviđenja! Arr--------! A----------- A-r-v-d-r-i- ------------ Arrivederci! 0
Do uskoro! A-p-e---! A p------ A p-e-t-! --------- A presto! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!