Knjiga fraza

bs Upoznati   »   bg Запознанство

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [три]

3 [tri]

Запознанство

[Zapoznanstvo]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Zdravo! Зд-авей- - Здрав-й-е! З------- / З--------- З-р-в-й- / З-р-в-й-е- --------------------- Здравей! / Здравейте! 0
Z-r--ey! - Z--av--t-! Z------- / Z--------- Z-r-v-y- / Z-r-v-y-e- --------------------- Zdravey! / Zdraveyte!
Dobar dan! Д---р де-! Д---- д--- Д-б-р д-н- ---------- Добър ден! 0
Dob----e-! D---- d--- D-b-r d-n- ---------- Dobyr den!
Kako ste? / Kako si? К---си? К-- с-- К-к с-? ------- Как си? 0
Ka- --? K-- s-- K-k s-? ------- Kak si?
Jeste li Vi iz Evrope? От-Е-роп---и-ст-? О- Е----- л- с--- О- Е-р-п- л- с-е- ----------------- От Европа ли сте? 0
Ot -evr----li--te? O- Y------ l- s--- O- Y-v-o-a l- s-e- ------------------ Ot Yevropa li ste?
Jeste li Vi iz Amerike? От Аме--к---и ст-? О- А------ л- с--- О- А-е-и-а л- с-е- ------------------ От Америка ли сте? 0
Ot--m-rik- -i-ste? O- A------ l- s--- O- A-e-i-a l- s-e- ------------------ Ot Amerika li ste?
Jeste li Vi iz Azije? О-----я-ли---е? О- А--- л- с--- О- А-и- л- с-е- --------------- От Азия ли сте? 0
Ot-A-iya l- s--? O- A---- l- s--- O- A-i-a l- s-e- ---------------- Ot Aziya li ste?
U kojem hotelu ste smješteni? В к-й-----л-с---от-едн-ли? В к-- х---- с-- о--------- В к-й х-т-л с-е о-с-д-а-и- -------------------------- В кой хотел сте отседнали? 0
V---y--ho-el--t--otse-----? V k-- k----- s-- o--------- V k-y k-o-e- s-e o-s-d-a-i- --------------------------- V koy khotel ste otsednali?
Koliko dugo ste već ovdje? Кол-о дъ-г---те ---? К---- д---- с-- т--- К-л-о д-л-о с-е т-к- -------------------- Колко дълго сте тук? 0
Ko-k-----go--t--t--? K---- d---- s-- t--- K-l-o d-l-o s-e t-k- -------------------- Kolko dylgo ste tuk?
Koliko dugo ostajete? К-лк- в------е-о---не-е? К---- в---- щ- о-------- К-л-о в-е-е щ- о-т-н-т-? ------------------------ Колко време ще останете? 0
Ko------eme---c-e-ost--ete? K---- v---- s---- o-------- K-l-o v-e-e s-c-e o-t-n-t-? --------------------------- Kolko vreme shche ostanete?
Dopada li Vam se ovdje? Х--е--- ----и-ту-? Х------ л- В- т--- Х-р-с-а л- В- т-к- ------------------ Харесва ли Ви тук? 0
K-a-e-va-l--V- -uk? K------- l- V- t--- K-a-e-v- l- V- t-k- ------------------- Kharesva li Vi tuk?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? В-е-------и-к- -и -те т-к? В-- н- п------ л- с-- т--- В-е н- п-ч-в-а л- с-е т-к- -------------------------- Вие на почивка ли сте тук? 0
Vie n---ochi-k- li -te -uk? V-- n- p------- l- s-- t--- V-e n- p-c-i-k- l- s-e t-k- --------------------------- Vie na pochivka li ste tuk?
Posjetite me jednom! Е-а-- ми на --с-и! Е---- м- н- г----- Е-а-е м- н- г-с-и- ------------------ Елате ми на гости! 0
E-ate----n--g-sti! E---- m- n- g----- E-a-e m- n- g-s-i- ------------------ Elate mi na gosti!
Ovo je moja adresa. Е-о-ад---а-м-. Е-- а----- м-- Е-о а-р-с- м-. -------------- Ето адреса ми. 0
E-o---re-a mi. E-- a----- m-- E-o a-r-s- m-. -------------- Eto adresa mi.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Щ- се видим ---утр-? Щ- с- в---- л- у---- Щ- с- в-д-м л- у-р-? -------------------- Ще се видим ли утре? 0
S--he s---i-i- l- ut--? S---- s- v---- l- u---- S-c-e s- v-d-m l- u-r-? ----------------------- Shche se vidim li utre?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. Съ--ляв--- ве-е-и--м н-що--р--в--. С--------- в--- и--- н--- п------- С-ж-л-в-м- в-ч- и-а- н-щ- п-е-в-д- ---------------------------------- Съжалявам, вече имам нещо предвид. 0
Syzha-ya---- -e--e --a--n-s--h--pr-dvid. S----------- v---- i--- n------ p------- S-z-a-y-v-m- v-c-e i-a- n-s-c-o p-e-v-d- ---------------------------------------- Syzhalyavam, veche imam neshcho predvid.
Ćao! / Zbogom! Чао! Ч--- Ч-о- ---- Чао! 0
C-ao! C---- C-a-! ----- Chao!
Doviđenja! До-ижда--! Д--------- Д-в-ж-а-е- ---------- Довиждане! 0
Do-i-h-an-! D---------- D-v-z-d-n-! ----------- Dovizhdane!
Do uskoro! Д--ско-о! Д- с----- Д- с-о-о- --------- До скоро! 0
Do-skor-! D- s----- D- s-o-o- --------- Do skoro!

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!