Knjiga fraza

bs Upoznati   »   kk Getting to know others

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [үш]

3 [üş]

Getting to know others

[Tanısw]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Zdravo! Салем! С----- С-л-м- ------ Салем! 0
S----! S----- S-l-m- ------ Salem!
Dobar dan! Қай---ы---н! Қ------ к--- Қ-й-р-ы к-н- ------------ Қайырлы күн! 0
Qa--rl--k-n! Q------ k--- Q-y-r-ı k-n- ------------ Qayırlı kün!
Kako ste? / Kako si? Қа--й-ы-----Қ--айсыз? Қ-------- / Қ-------- Қ-л-й-ы-? / Қ-л-й-ы-? --------------------- Қалайсың? / Қалайсыз? 0
Q----sı-- /-Q--a---z? Q-------- / Q-------- Q-l-y-ı-? / Q-l-y-ı-? --------------------- Qalaysıñ? / Qalaysız?
Jeste li Vi iz Evrope? Е-р-пад--с-з б-? Е----------- б-- Е-р-п-д-н-ы- б-? ---------------- Еуропадансыз ба? 0
E-r-pad-n--z --? E----------- b-- E-r-p-d-n-ı- b-? ---------------- Ewropadansız ba?
Jeste li Vi iz Amerike? Амер-к-да--ы----? А------------ б-- А-е-и-а-а-с-з б-? ----------------- Америкадансыз ба? 0
A-erï-a---------? A------------ b-- A-e-ï-a-a-s-z b-? ----------------- Amerïkadansız ba?
Jeste li Vi iz Azije? Аз------ы- б-? А--------- б-- А-и-д-н-ы- б-? -------------- Азиядансыз ба? 0
Azïya-a-sı- b-? A---------- b-- A-ï-a-a-s-z b-? --------------- Azïyadansız ba?
U kojem hotelu ste smješteni? Қ---қ-нақ-үй-е-т-қт-д-ң-з? Қ-- қ---- ү--- т---------- Қ-й қ-н-қ ү-г- т-қ-а-ы-ы-? -------------------------- Қай қонақ үйге тоқтадыңыз? 0
Qay---na- üy-e -oqta-ıñ--? Q-- q---- ü--- t---------- Q-y q-n-q ü-g- t-q-a-ı-ı-? -------------------------- Qay qonaq üyge toqtadıñız?
Koliko dugo ste već ovdje? К--ге--зге-қан-- --лды? К--------- қ---- б----- К-л-е-і-г- қ-н-а б-л-ы- ----------------------- Келгеңізге қанша болды? 0
Ke----izge --n-a bo-dı? K--------- q---- b----- K-l-e-i-g- q-n-a b-l-ı- ----------------------- Kelgeñizge qanşa boldı?
Koliko dugo ostajete? Мұ-да-қ-нш---ола--з? М---- қ---- б------- М-н-а қ-н-а б-л-с-з- -------------------- Мұнда қанша боласыз? 0
M-n-a-q--ş-------ı-? M---- q---- b------- M-n-a q-n-a b-l-s-z- -------------------- Munda qanşa bolasız?
Dopada li Vam se ovdje? С---- б---же- ұн---ма? С---- б-- ж-- ұ--- м-- С-з-е б-л ж-р ұ-а- м-? ---------------------- Сізге бұл жер ұнай ма? 0
Si-ge b-- -er --a--m-? S---- b-- j-- u--- m-- S-z-e b-l j-r u-a- m-? ---------------------- Sizge bul jer unay ma?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? Мұн-----малы--а-ке-д-ң----е? М---- д-------- к------- б-- М-н-а д-м-л-с-а к-л-і-і- б-? ---------------------------- Мұнда демалысқа келдіңіз бе? 0
Mu--- d--alıs-a k-ldiñ---be? M---- d-------- k------- b-- M-n-a d-m-l-s-a k-l-i-i- b-? ---------------------------- Munda demalısqa keldiñiz be?
Posjetite me jednom! М-ған -он-ққа-------з! М---- қ------ к------- М-ғ-н қ-н-қ-а к-л-ң-з- ---------------------- Маған қонаққа келіңіз! 0
Ma-an---na-q- --li--z! M---- q------ k------- M-ğ-n q-n-q-a k-l-ñ-z- ---------------------- Mağan qonaqqa keliñiz!
Ovo je moja adresa. М-на- — м---ң--е-е---йым. М---- — м---- м---------- М-н-у — м-н-ң м-к-н-а-ы-. ------------------------- Мынау — менің мекенжайым. 0
M-naw----e--- m-kenjayım. M---- — m---- m---------- M-n-w — m-n-ñ m-k-n-a-ı-. ------------------------- Mınaw — meniñ mekenjayım.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Ерт-----з-ес-м-- --? Е---- к--------- б-- Е-т-ң к-з-е-е-і- б-? -------------------- Ертең кездесеміз бе? 0
Er-eñ--e---s-m-z-b-? E---- k--------- b-- E-t-ñ k-z-e-e-i- b-? -------------------- Erteñ kezdesemiz be?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. Ө-іні--е о-ай- -а-қа-ж-----ым---р е--. Ө------- о---- б---- ж------- б-- е--- Ө-і-і-к- о-а-, б-с-а ж-с-а-ы- б-р е-і- -------------------------------------- Өкінішке орай, басқа жоспарым бар еді. 0
Öki---k- oray,---sq- -os--rı- ----e-i. Ö------- o---- b---- j------- b-- e--- Ö-i-i-k- o-a-, b-s-a j-s-a-ı- b-r e-i- -------------------------------------- Ökinişke oray, basqa josparım bar edi.
Ćao! / Zbogom! С---бол--/-Сау-болы---! С-- б--- / С-- б------- С-у б-л- / С-у б-л-ң-з- ----------------------- Сау бол! / Сау болыңыз! 0
Saw----! ----- b-lıñ--! S-- b--- / S-- b------- S-w b-l- / S-w b-l-ñ-z- ----------------------- Saw bol! / Saw bolıñız!
Doviđenja! К-рі--е--е! К---------- К-р-с-е-ш-! ----------- Көріскенше! 0
Kö---ken--! K---------- K-r-s-e-ş-! ----------- Köriskenşe!
Do uskoro! Та-у а---а --р---е-ше! Т--- а---- к---------- Т-я- а-а-а к-р-с-е-ш-! ---------------------- Таяу арада көріскенше! 0
T--aw-ar--a-kö--s--nş-! T---- a---- k---------- T-y-w a-a-a k-r-s-e-ş-! ----------------------- Tayaw arada köriskenşe!

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!