Knjiga fraza

bs U gradu   »   ko 시내에서

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [스물 다섯]

25 [seumul daseos]

시내에서

[sinaeeseo]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski korejski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. 역---고 싶어-. 역- 가- 싶--- 역- 가- 싶-요- ---------- 역에 가고 싶어요. 0
y--g-- -a----ip-eo-o. y----- g--- s-------- y-o--- g-g- s-p-e-y-. --------------------- yeog-e gago sip-eoyo.
Htio / htjela bih do aerodroma. 공-- 가고----. 공-- 가- 싶--- 공-에 가- 싶-요- ----------- 공항에 가고 싶어요. 0
go---a-g-- -ago -i---o--. g--------- g--- s-------- g-n-h-n--- g-g- s-p-e-y-. ------------------------- gonghang-e gago sip-eoyo.
Htio / htjela bih do centra grada. 시내- -고 싶-요. 시-- 가- 싶--- 시-에 가- 싶-요- ----------- 시내에 가고 싶어요. 0
s--ae--gago s-p-e-y-. s----- g--- s-------- s-n-e- g-g- s-p-e-y-. --------------------- sinaee gago sip-eoyo.
Kako da dođem do željezničke stanice? 역--어-게 -요? 역- 어-- 가-- 역- 어-게 가-? ---------- 역에 어떻게 가요? 0
y-o--e-eo-t----e ga--? y----- e-------- g---- y-o--- e-t-e-h-e g-y-? ---------------------- yeog-e eotteohge gayo?
Kako da dođem do aerodroma? 공항- -떻게--요? 공-- 어-- 가-- 공-에 어-게 가-? ----------- 공항에 어떻게 가요? 0
g-ng-a-g-e-eott-o----ga-o? g--------- e-------- g---- g-n-h-n--- e-t-e-h-e g-y-? -------------------------- gonghang-e eotteohge gayo?
Kako da dođem do centra grada? 시-에---- --? 시-- 어-- 가-- 시-에 어-게 가-? ----------- 시내에 어떻게 가요? 0
s---e---ot--ohge g-y-? s----- e-------- g---- s-n-e- e-t-e-h-e g-y-? ---------------------- sinaee eotteohge gayo?
Trebam taksi. 택-- 필요-요. 택-- 필---- 택-가 필-해-. --------- 택시가 필요해요. 0
ta-gs-g----l-yoha-yo. t------- p----------- t-e-s-g- p-l-y-h-e-o- --------------------- taegsiga pil-yohaeyo.
Trebam plan grada. 도시 지-가 ---요. 도- 지-- 필---- 도- 지-가 필-해-. ------------ 도시 지도가 필요해요. 0
do-i -i-o-- pi---o---y-. d--- j----- p----------- d-s- j-d-g- p-l-y-h-e-o- ------------------------ dosi jidoga pil-yohaeyo.
Trebam hotel. 호텔이-필요해-. 호-- 필---- 호-이 필-해-. --------- 호텔이 필요해요. 0
h-tel-i --l-yohae--. h------ p----------- h-t-l-i p-l-y-h-e-o- -------------------- hotel-i pil-yohaeyo.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. 차를 빌---싶--. 차- 빌-- 싶--- 차- 빌-고 싶-요- ----------- 차를 빌리고 싶어요. 0
c-a-eul-b-l--go-si---oyo. c------ b------ s-------- c-a-e-l b-l-i-o s-p-e-y-. ------------------------- chaleul billigo sip-eoyo.
Ovdje je moja kreditna kartica. 제 --카드가--- -어-. 제 신---- 여- 있--- 제 신-카-가 여- 있-요- --------------- 제 신용카드가 여기 있어요. 0
je --n---ngka-e-----e-g- --s----o. j- s-------------- y---- i-------- j- s-n-y-n-k-d-u-a y-o-i i-s-e-y-. ---------------------------------- je sin-yongkadeuga yeogi iss-eoyo.
Ovdje je moja vozačka dozvola. 제-운--허-이--- -어-. 제 운----- 여- 있--- 제 운-면-증- 여- 있-요- ---------------- 제 운전면허증이 여기 있어요. 0
je u-jeo-myeo-h-o-e--g-i y-o-i is------. j- u-------------------- y---- i-------- j- u-j-o-m-e-n-e-j-u-g-i y-o-i i-s-e-y-. ---------------------------------------- je unjeonmyeonheojeung-i yeogi iss-eoyo.
Šta se ima vidjeti u gradu? 시-- 볼 게--- --요? 시-- 볼 게 뭐- 있--- 시-에 볼 게 뭐- 있-요- --------------- 시내에 볼 게 뭐가 있어요? 0
si-ae--b-l----mwog---ss-e-y-? s----- b-- g- m---- i-------- s-n-e- b-l g- m-o-a i-s-e-y-? ----------------------------- sinaee bol ge mwoga iss-eoyo?
Idite u stari grad. 구시가지- -세요. 구---- 가--- 구-가-로 가-요- ---------- 구시가지로 가세요. 0
gu--g-jilo--a--yo. g--------- g------ g-s-g-j-l- g-s-y-. ------------------ gusigajilo gaseyo.
Napravite obilazak grada. 도시관---하세요. 도---- 하--- 도-관-을 하-요- ---------- 도시관광을 하세요. 0
do-i-w-n----g-eul --s-yo. d---------------- h------ d-s-g-a-g-a-g-e-l h-s-y-. ------------------------- dosigwangwang-eul haseyo.
Idite do luke. 항구로 --요. 항-- 가--- 항-로 가-요- -------- 항구로 가세요. 0
h--g--ulo---s-yo. h-------- g------ h-n---u-o g-s-y-. ----------------- hang-gulo gaseyo.
Napravite obilazak luke. 항구-관- -어---세요. 항- 관- 투-- 하--- 항- 관- 투-를 하-요- -------------- 항구 관광 투어를 하세요. 0
ha-g-gu gw--gwan---u-o-e-l haseyo. h------ g-------- t------- h------ h-n---u g-a-g-a-g t-e-l-u- h-s-y-. ---------------------------------- hang-gu gwangwang tueoleul haseyo.
Koje još znamenitosti postoje? 다--흥-로- 곳---있--? 다- 흥--- 곳-- 있--- 다- 흥-로- 곳-이 있-요- ---------------- 다른 흥미로운 곳들이 있어요? 0
dale-n-heun-milou-----d-u-----s---oyo? d----- h---------- g-------- i-------- d-l-u- h-u-g-i-o-n g-s-e-l-i i-s-e-y-? -------------------------------------- daleun heungmiloun gosdeul-i iss-eoyo?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!