Knjiga fraza

bs U gradu   »   cs Ve městě

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [dvacet pět]

Ve městě

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. Ch-- (j--) n- n------. Chci (jet) na nádraží. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. Ch-- (j--) n- l------. Chci (jet) na letiště. 0
Htio / htjela bih do centra grada. Ch-- (j--) d- c-----. Chci (jet) do centra. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? Ja- s- d------ n- n------? Jak se dostanu na nádraží? 0
Kako da dođem do aerodroma? Ja- s- d------ n- l------? Jak se dostanu na letiště? 0
Kako da dođem do centra grada? Ja- s- d------ d- c-----? Jak se dostanu do centra? 0
Trebam taksi. Po------- t---. Potřebuji taxi. 0
Trebam plan grada. Po------- p--- m----. Potřebuji plán města. 0
Trebam hotel. Po------- h----. Potřebuji hotel. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Ch-- s- p--------- a---. Chci si pronajmout auto. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Ta-- j- m--- k------- k----. Tady je moje kreditní karta. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. Ta-- j- m-- ř------- p-----. Tady je můj řidičský průkaz. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? Co j- v t---- m---- k v-----? Co je v tomto městě k vidění? 0
Idite u stari grad. Bě--- d- s------ m----. Běžte do starého města. 0
Napravite obilazak grada. Zú-------- s- o------ j---- m-----. Zúčastněte se okružní jízdy městem. 0
Idite do luke. Bě--- d- p-------. Běžte do přístavu. 0
Napravite obilazak luke. Zú-------- s- o------ j---- p--------. Zúčastněte se okružní jízdy přístavem. 0
Koje još znamenitosti postoje? Ja-- d---- p------------- j--- t--- j----? Jaké další pamětihodnosti jsou tady ještě? 0

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!