Knjiga fraza

bs U gradu   »   be У горадзе

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [дваццаць пяць]

25 [dvatstsats’ pyats’]

У горадзе

[U goradze]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. М-- ---б------а--а-. М-- т---- н- в------ М-е т-э-а н- в-к-а-. -------------------- Мне трэба на вакзал. 0
Mne -r--- n- v---al. M-- t---- n- v------ M-e t-e-a n- v-k-a-. -------------------- Mne treba na vakzal.
Htio / htjela bih do aerodroma. М-е т--б--ў--эрап-рт. М-- т---- ў а-------- М-е т-э-а ў а-р-п-р-. --------------------- Мне трэба ў аэрапорт. 0
M-e----ba-u--e-a-o-t. M-- t---- u a-------- M-e t-e-a u a-r-p-r-. --------------------- Mne treba u aeraport.
Htio / htjela bih do centra grada. М-е --э-а-- цэ-тр --р--а. М-- т---- ў ц---- г------ М-е т-э-а ў ц-н-р г-р-д-. ------------------------- Мне трэба ў цэнтр горада. 0
M-- t--ba-u-t----r -orad-. M-- t---- u t----- g------ M-e t-e-a u t-e-t- g-r-d-. -------------------------- Mne treba u tsentr gorada.
Kako da dođem do željezničke stanice? Я- -н------і-ь на -а-зал? Я- м-- т------ н- в------ Я- м-е т-а-і-ь н- в-к-а-? ------------------------- Як мне трапіць на вакзал? 0
Y---m---t-a-і--’-na-vakza-? Y-- m-- t------- n- v------ Y-k m-e t-a-і-s- n- v-k-a-? --------------------------- Yak mne trapіts’ na vakzal?
Kako da dođem do aerodroma? Як -н- т------ у---ра-о--? Я- м-- т------ у а-------- Я- м-е т-а-і-ь у а-р-п-р-? -------------------------- Як мне трапіць у аэрапорт? 0
Y---mn- t----ts--u-a-r-po-t? Y-- m-- t------- u a-------- Y-k m-e t-a-і-s- u a-r-p-r-? ---------------------------- Yak mne trapіts’ u aeraport?
Kako da dođem do centra grada? Я--м-е -ра-і-ь-- цэнтр -ор--а? Я- м-- т------ у ц---- г------ Я- м-е т-а-і-ь у ц-н-р г-р-д-? ------------------------------ Як мне трапіць у цэнтр горада? 0
Yak-m-e ------s’ u --en-r--o-ad-? Y-- m-- t------- u t----- g------ Y-k m-e t-a-і-s- u t-e-t- g-r-d-? --------------------------------- Yak mne trapіts’ u tsentr gorada?
Trebam taksi. М-е--а-р--н---та---. М-- п-------- т----- М-е п-т-э-н-е т-к-і- -------------------- Мне патрэбнае таксі. 0
Mne p-t--bna---aks-. M-- p-------- t----- M-e p-t-e-n-e t-k-і- -------------------- Mne patrebnae taksі.
Trebam plan grada. Мн--п--рэ-на- -а-та --рада. М-- п-------- к---- г------ М-е п-т-э-н-я к-р-а г-р-д-. --------------------------- Мне патрэбная карта горада. 0
Mne-pa-----aya ka-ta gorada. M-- p--------- k---- g------ M-e p-t-e-n-y- k-r-a g-r-d-. ---------------------------- Mne patrebnaya karta gorada.
Trebam hotel. М-е пат-эбн---г--ц-н--а. М-- п-------- г--------- М-е п-т-э-н-я г-с-і-і-а- ------------------------ Мне патрэбная гасцініца. 0
M-- ---re---y--g--ts-nіt--. M-- p--------- g----------- M-e p-t-e-n-y- g-s-s-n-t-a- --------------------------- Mne patrebnaya gastsіnіtsa.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Я-ха-е- бы / -ац--а б- ў--ц- напр-к-- машы-у. Я х---- б- / х----- б- ў---- н------- м------ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ў-я-ь н-п-а-а- м-ш-н-. --------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы ўзяць напракат машыну. 0
Y- ---tseu--y-/ k----e-a-by--z--ts--na-r---t-ma-h---. Y- k------ b- / k------- b- u------ n------- m------- Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- u-y-t-’ n-p-a-a- m-s-y-u- ----------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by uzyats’ naprakat mashynu.
Ovdje je moja kreditna kartica. Вось -а--к---ы--ая-----ка. В--- м-- к-------- к------ В-с- м-я к-э-ы-н-я к-р-к-. -------------------------- Вось мая крэдытная картка. 0
V--- --ya----d-tna-a-k-r--a. V--- m--- k--------- k------ V-s- m-y- k-e-y-n-y- k-r-k-. ---------------------------- Vos’ maya kredytnaya kartka.
Ovdje je moja vozačka dozvola. В-сь--------з-ц--ь-кае-п--в--ч---е. В--- м-- в------------ п----------- В-с- м-ё в-д-і-е-ь-к-е п-с-е-ч-н-е- ----------------------------------- Вось маё вадзіцельскае пасведчанне. 0
V-s---ae--a-z--sel--k-e--as-----an--. V--- m-- v------------- p------------ V-s- m-e v-d-і-s-l-s-a- p-s-e-c-a-n-. ------------------------------------- Vos’ mae vadzіtsel’skae pasvedchanne.
Šta se ima vidjeti u gradu? Шт-----н------------ у го--дз-? Ш-- м---- п--------- у г------- Ш-о м-ж-а п-г-я-з-ц- у г-р-д-е- ------------------------------- Што можна паглядзець у горадзе? 0
S--o ----n- -a-ly-d-e-s--u-g--a--e? S--- m----- p----------- u g------- S-t- m-z-n- p-g-y-d-e-s- u g-r-d-e- ----------------------------------- Shto mozhna paglyadzets’ u goradze?
Idite u stari grad. Сх-дзі---ў----ры-го-а-! С------- ў с---- г----- С-а-з-ц- ў с-а-ы г-р-д- ----------------------- Схадзіце ў стары горад! 0
Skhad--ts--- -t-ry---r-d! S--------- u s---- g----- S-h-d-і-s- u s-a-y g-r-d- ------------------------- Skhadzіtse u stary gorad!
Napravite obilazak grada. З-аб--- -кс------ на -ў-обусе! З------ э-------- н- а-------- З-а-і-е э-с-у-с-ю н- а-т-б-с-! ------------------------------ Зрабіце экскурсію на аўтобусе! 0
Zr--іtse--k-ku----- na---to--s-! Z------- e--------- n- a-------- Z-a-і-s- e-s-u-s-y- n- a-t-b-s-! -------------------------------- Zrabіtse ekskursіyu na autobuse!
Idite do luke. С--дзіце --п-р-! С------- ў п---- С-а-з-ц- ў п-р-! ---------------- Схадзіце ў порт! 0
Sk----і-s--u -o-t! S--------- u p---- S-h-d-і-s- u p-r-! ------------------ Skhadzіtse u port!
Napravite obilazak luke. Зра-іце---с--рс---па п-р-е! З------ э-------- п- п----- З-а-і-е э-с-у-с-ю п- п-р-е- --------------------------- Зрабіце экскурсію па порце! 0
Z-a--t-- e-s--r---- -- ---tse! Z------- e--------- p- p------ Z-a-і-s- e-s-u-s-y- p- p-r-s-! ------------------------------ Zrabіtse ekskursіyu pa portse!
Koje još znamenitosti postoje? Я-ія--------аву----і-т---ё-ць акр-мя--э----? Я--- я--- с--------- т-- ё--- а----- г------ Я-і- я-ч- с-а-у-а-ц- т-т ё-ц- а-р-м- г-т-г-? -------------------------------------------- Якія яшчэ славутасці тут ёсць акрамя гэтага? 0
Y---y--ya---he s-av--ast---tu- y--ts’-------a-g-tag-? Y----- y------ s---------- t-- y----- a------ g------ Y-k-y- y-s-c-e s-a-u-a-t-і t-t y-s-s- a-r-m-a g-t-g-? ----------------------------------------------------- Yakіya yashche slavutastsі tut yosts’ akramya getaga?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!