Knjiga fraza

bs U restoranu 2   »   sr У ресторану 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [тридесет]

30 [trideset]

У ресторану 2

[U restoranu 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Sok od jabuke, molim. C-к о------------ли-. C-- о- ј------ м----- C-к о- ј-б-к-, м-л-м- --------------------- Cок од јабуке, молим. 0
Co--------u-e,--o---. C-- o- j------ m----- C-k o- j-b-k-, m-l-m- --------------------- Cok od jabuke, molim.
Limunadu, molim. Л--у----, мол--. Л-------- м----- Л-м-н-д-, м-л-м- ---------------- Лимунаду, молим. 0
L----a-u,-m--i-. L-------- m----- L-m-n-d-, m-l-m- ---------------- Limunadu, molim.
Sok od paradajza, molim. С-к ----------за- мол--. С-- о- п--------- м----- С-к о- п-р-д-ј-а- м-л-м- ------------------------ Сок од парадајза, молим. 0
Sok od--ar-----a--m----. S-- o- p--------- m----- S-k o- p-r-d-j-a- m-l-m- ------------------------ Sok od paradajza, molim.
Ja bih rado čašu crvenog vina. Ј- б-х р-д- чашу-цр----г-ви-а. Ј- б-- р--- ч--- ц------ в---- Ј- б-х р-д- ч-ш- ц-в-н-г в-н-. ------------------------------ Ја бих радо чашу црвеног вина. 0
Ja--ih-ra---čašu-cr-eno- -in-. J- b-- r--- č--- c------ v---- J- b-h r-d- č-š- c-v-n-g v-n-. ------------------------------ Ja bih rado čašu crvenog vina.
Ja bih rado čašu bijelog vina. Ја б-- р----ча---белог в--а. Ј- б-- р--- ч--- б---- в---- Ј- б-х р-д- ч-ш- б-л-г в-н-. ---------------------------- Ја бих радо чашу белог вина. 0
Ja-b-- --do--a---b-----vina. J- b-- r--- č--- b---- v---- J- b-h r-d- č-š- b-l-g v-n-. ---------------------------- Ja bih rado čašu belog vina.
Ja bih rado flašu šampanjca. Ја-бих р-до-ф-аш- -а-па---. Ј- б-- р--- ф---- ш-------- Ј- б-х р-д- ф-а-у ш-м-а-ц-. --------------------------- Ја бих радо флашу шампањца. 0
J- bih--ado--la-- -ampan-c-. J- b-- r--- f---- š--------- J- b-h r-d- f-a-u š-m-a-j-a- ---------------------------- Ja bih rado flašu šampanjca.
Voliš li ribu? Во-и- -и р---? В---- л- р---- В-л-ш л- р-б-? -------------- Волиш ли рибу? 0
V---š -i---b-? V---- l- r---- V-l-š l- r-b-? -------------- Voliš li ribu?
Voliš li govedinu? Во--- -и-г-в--и-у? В---- л- г-------- В-л-ш л- г-в-д-н-? ------------------ Волиш ли говедину? 0
Vol----- -ovedi-u? V---- l- g-------- V-l-š l- g-v-d-n-? ------------------ Voliš li govedinu?
Voliš li svinjetinu? Воли--ли----ње----? В---- л- с--------- В-л-ш л- с-и-е-и-у- ------------------- Волиш ли свињетину? 0
Vol-- li-s-i-jet-nu? V---- l- s---------- V-l-š l- s-i-j-t-n-? -------------------- Voliš li svinjetinu?
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Хт-- /-х-е-а-бих----т- бе---еса. Х--- / х---- б-- н---- б-- м---- Х-е- / х-е-а б-х н-ш-о б-з м-с-. -------------------------------- Хтео / хтела бих нешто без меса. 0
Hteo---hte-- --- n-š-o be---esa. H--- / h---- b-- n---- b-- m---- H-e- / h-e-a b-h n-š-o b-z m-s-. -------------------------------- Hteo / htela bih nešto bez mesa.
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Хт-о-/ --е-а-б-х-плат--са-п-в-ћ-м. Х--- / х---- б-- п---- с- п------- Х-е- / х-е-а б-х п-а-у с- п-в-ћ-м- ---------------------------------- Хтео / хтела бих плату са поврћем. 0
H-eo-- ht--a--------t--s--povrć-m. H--- / h---- b-- p---- s- p-------- H-e- / h-e-a b-h p-a-u s- p-v-c-e-. ----------------------------------- Hteo / htela bih platu sa povrćem.
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Хт-о-/ -тел- бих-н-шт- -т---е--р--е-д--о. Х--- / х---- б-- н---- ш-- н- т---- д---- Х-е- / х-е-а б-х н-ш-о ш-о н- т-а-е д-г-. ----------------------------------------- Хтео / хтела бих нешто што не траје дуго. 0
H-e--/-ht-la-bi---eš---št- ne-tr-j- du--. H--- / h---- b-- n---- š-- n- t---- d---- H-e- / h-e-a b-h n-š-o š-o n- t-a-e d-g-. ----------------------------------------- Hteo / htela bih nešto što ne traje dugo.
Želite li to s rižom? Ж-л-те-л--т- с--и--нчeм? Ж----- л- т- с п-------- Ж-л-т- л- т- с п-р-н-e-? ------------------------ Желите ли то с пиринчeм? 0
Žel-t---i--- - pirinč--? Ž----- l- t- s p-------- Ž-l-t- l- t- s p-r-n-e-? ------------------------ Želite li to s pirinčem?
Želite li to s tjesteninom? Жели---ли--о с-реза-ц--а? Ж----- л- т- с р--------- Ж-л-т- л- т- с р-з-н-и-а- ------------------------- Желите ли то с резанцима? 0
Žel--e ----o-s ---------? Ž----- l- t- s r--------- Ž-l-t- l- t- s r-z-n-i-a- ------------------------- Želite li to s rezancima?
Želite li to s krompirom? Желите-л--т- с --ом----м? Ж----- л- т- с к--------- Ж-л-т- л- т- с к-о-п-р-м- ------------------------- Желите ли то с кромпиром? 0
Ž-li-e -- t--s------iro-? Ž----- l- t- s k--------- Ž-l-t- l- t- s k-o-p-r-m- ------------------------- Želite li to s krompirom?
To mi nije ukusno. То-----иј- у--с--. Т- м- н--- у------ Т- м- н-ј- у-у-н-. ------------------ То ми није укусно. 0
To-mi----e---u-no. T- m- n--- u------ T- m- n-j- u-u-n-. ------------------ To mi nije ukusno.
Jelo je hladno. Јело-ј- хл---о. Ј--- ј- х------ Ј-л- ј- х-а-н-. --------------- Јело је хладно. 0
Jelo--e---adn-. J--- j- h------ J-l- j- h-a-n-. --------------- Jelo je hladno.
To ja nisam naručio / naručila. Т- j- ---ам н--учи- / нар-ч---. Т- j- н---- н------ / н-------- Т- j- н-с-м н-р-ч-о / н-р-ч-л-. ------------------------------- То ja нисам наручио / наручила. 0
To -- -isam n-ru-io-/-n----i-a. T- j- n---- n------ / n-------- T- j- n-s-m n-r-č-o / n-r-č-l-. ------------------------------- To ja nisam naručio / naručila.

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je da se uspostavi kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu istoriju. Gostionice ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se takođe često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Da li ste to znali?
Holandski spada u grupu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Holandski je maternji jezik za oko 25 miliona ljudi. Većina njih živi u Holandiji i Belgiji. Ali holandski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Holandija prije bila kolonijalna sila. Tako je holandski bio baza za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz holandskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za holandski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će holandski u budućnosti potpuno nestati.