Knjiga fraza

bs Sastanak   »   sr Састанак

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [двадесет и четири]

24 [dvadeset i četiri]

Састанак

[Sastanak]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Је-- л- п-------- / п--------- а------? Јеси ли пропустио / пропустила аутобус? 0
J--- l- p-------- / p--------- a------? Je-- l- p-------- / p--------- a------? Jesi li propustio / propustila autobus? J-s- l- p-o-u-t-o / p-o-u-t-l- a-t-b-s? ------------------/-------------------?
Čekao / Čekala sam te pola sata. Че--- / Ч----- с-- т- п--- с---. Чекао / Чекала сам те пола сата. 0
Č---- / Č----- s-- t- p--- s---. Če--- / Č----- s-- t- p--- s---. Čekao / Čekala sam te pola sata. Č-k-o / Č-k-l- s-m t- p-l- s-t-. ------/------------------------.
Nemaš mobitel kod sebe? Не--- м------ к-- с---? Немаш мобител код себе? 0
N---- m------ k-- s---? Ne--- m------ k-- s---? Nemaš mobitel kod sebe? N-m-š m-b-t-l k-d s-b-? ----------------------?
Sljedeći put budi tačan! Сл----- п-- б--- т----! Следећи пут буди тачан! 0
S-----́i p-- b--- t----! Sl------ p-- b--- t----! Sledeći put budi tačan! S-e-e-́i p-t b-d- t-č-n! ------́----------------!
Sljedeći put uzmi taksi! Сл----- п-- у--- т----! Следећи пут узми такси! 0
S-----́i p-- u--- t----! Sl------ p-- u--- t----! Sledeći put uzmi taksi! S-e-e-́i p-t u-m- t-k-i! ------́----------------!
Sljedeći put ponesi kišobran! Сл----- п-- п----- к-------! Следећи пут понеси кишобран! 0
S-----́i p-- p----- k-------! Sl------ p-- p----- k-------! Sledeći put ponesi kišobran! S-e-e-́i p-t p-n-s- k-š-b-a-! ------́---------------------!
Sutra imam slobodno. Су--- и--- с-------. Сутра имам слободно. 0
S---- i--- s-------. Su--- i--- s-------. Sutra imam slobodno. S-t-a i-a- s-o-o-n-. -------------------.
Hoćemo li se sutra sastati? Хо---- л- с- с---- с------? Хоћемо ли се сутра састати? 0
H--́e-- l- s- s---- s------? Ho----- l- s- s---- s------? Hoćemo li se sutra sastati? H-će-o l- s- s-t-a s-s-a-i? ---́-----------------------?
Žao mi je, sutra ne mogu. Жа- м- ј-- с---- н- м---. Жао ми је, сутра не могу. 0
Ž-- m- j-, s---- n- m---. Ža- m- j-- s---- n- m---. Žao mi je, sutra ne mogu. Ž-o m- j-, s-t-a n- m-g-. ---------,--------------.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? Им-- л- з- о--- в----- в-- н---- п--------? Имаш ли за овај викенд већ нешто планирано? 0
I--- l- z- o--- v----- v--́ n---- p--------? Im-- l- z- o--- v----- v--- n---- p--------? Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? I-a- l- z- o-a- v-k-n- v-ć n-š-o p-a-i-a-o? --------------------------́----------------?
Ili imaš već dogovoren sastanak? Ил- в-- и--- д-------- с-------? Или већ имаш договорен састанак? 0
I-- v--́ i--- d-------- s-------? Il- v--- i--- d-------- s-------? Ili već imaš dogovoren sastanak? I-i v-ć i-a- d-g-v-r-n s-s-a-a-? -------́------------------------?
Predlažem da se nađemo za vikend. Пр------- д- с- н----- з- в-----. Предлажем да се нађемо за викенд. 0
P-------- d- s- n----- z- v-----. Pr------- d- s- n----- z- v-----. Predlažem da se nađemo za vikend. P-e-l-ž-m d- s- n-đ-m- z- v-k-n-. --------------------------------.
Hoćemo li na piknik? Хо---- л- н- п-----? Хоћемо ли на пикник? 0
H--́e-- l- n- p-----? Ho----- l- n- p-----? Hoćemo li na piknik? H-će-o l- n- p-k-i-? ---́----------------?
Hoćemo li se odvesti do plaže? Хо---- л- с- о------ д- п----? Хоћемо ли се одвести до плаже? 0
H--́e-- l- s- o------ d- p----? Ho----- l- s- o------ d- p----? Hoćemo li se odvesti do plaže? H-će-o l- s- o-v-s-i d- p-a-e? ---́--------------------------?
Hoćemo li ići u planine? Хо---- л- и-- у п------? Хоћемо ли ићи у планине? 0
H--́e-- l- i-́i u p------? Ho----- l- i--- u p------? Hoćemo li ići u planine? H-će-o l- i-́i u p-a-i-e? ---́---------́-----------?
Doći ću po tebe u biro. До-- ћ- п- т--- у к----------. Доћи ћу по тебе у канцеларију. 0
D--́i ću p- t--- u k----------. Do--- c-- p- t--- u k----------. Doći ću po tebe u kancelariju. D-ći ću p- t-b- u k-n-e-a-i-u. ---́---́-----------------------.
Doći ću po tebe kući. До-- ћ- п- т--- к---. Доћи ћу по тебе кући. 0
D--́i ću p- t--- k--́i. Do--- c-- p- t--- k----. Doći ću po tebe kući. D-ći ću p- t-b- k-ći. ---́---́-------------́-.
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. До-- ћ- п- т--- н- а-------- с------. Доћи ћу по тебе на аутобуску станицу. 0
D--́i ću p- t--- n- a-------- s------. Do--- c-- p- t--- n- a-------- s------. Doći ću po tebe na autobusku stanicu. D-ći ću p- t-b- n- a-t-b-s-u s-a-i-u. ---́---́------------------------------.

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.