Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da 1   »   sr Зависне реченице са да 1

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [деведесет и један]

91 [devedeset i jedan]

Зависне реченице са да 1

[Zavisne rečenice sa da 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Vrijeme će možda sutra biti bolje. Вр--- ћ- м---- с---- б--- б---. Време ће можда сутра бити боље. 0
V---- će m---- s---- b--- b----. Vr--- c-- m---- s---- b--- b----. Vreme će možda sutra biti bolje. V-e-e će m-ž-a s-t-a b-t- b-l-e. -------́------------------------.
Odakle znate to? Од---- з---- т-? Одакле знате то? 0
O----- z---- t-? Od---- z---- t-? Odakle znate to? O-a-l- z-a-e t-? ---------------?
Ja se nadam da će biti bolje. Ја с- н---- д- ћ- б--- б---. Ја се надам да ће бити боље. 0
J- s- n---- d- će b--- b----. Ja s- n---- d- c-- b--- b----. Ja se nadam da će biti bolje. J- s- n-d-m d- će b-t- b-l-e. ----------------́------------.
On dolazi sasvim sigurno. Он д----- с----- с------. Он долази сасвим сигурно. 0
O- d----- s----- s------. On d----- s----- s------. On dolazi sasvim sigurno. O- d-l-z- s-s-i- s-g-r-o. ------------------------.
Da li je to sigurno? Да л- ј- т- с------? Да ли је то сигурно? 0
D- l- j- t- s------? Da l- j- t- s------? Da li je to sigurno? D- l- j- t- s-g-r-o? -------------------?
Znam da on dolazi. Зн-- д- о- д-----. Знам да он долази. 0
Z--- d- o- d-----. Zn-- d- o- d-----. Znam da on dolazi. Z-a- d- o- d-l-z-. -----------------.
On će sigurno nazvati. Он ћ- с------ н------. Он ће сигурно назвати. 0
O- će s------ n------. On c-- s------ n------. On će sigurno nazvati. O- će s-g-r-o n-z-a-i. ----́-----------------.
Stvarno? Ст-----? Стварно? 0
S------? St-----? Stvarno? S-v-r-o? -------?
Ja vjerujem da će nazvati. Ја в------ д- ћ- н------. Ја верујем да ће назвати. 0
J- v------ d- će n------. Ja v------ d- c-- n------. Ja verujem da će nazvati. J- v-r-j-m d- će n-z-a-i. ---------------́---------.
Vino je sigurno staro. Ви-- ј- с------ с----. Вино је сигурно старо. 0
V--- j- s------ s----. Vi-- j- s------ s----. Vino je sigurno staro. V-n- j- s-g-r-o s-a-o. ---------------------.
Znate li to sigurno? Зн--- л- т- с------? Знате ли то сигурно? 0
Z---- l- t- s------? Zn--- l- t- s------? Znate li to sigurno? Z-a-e l- t- s-g-r-o? -------------------?
Ja pretpostavljam da je staro. Ја п------------ д- ј- с----. Ја претпостављам да је старо. 0
J- p------------- d- j- s----. Ja p------------- d- j- s----. Ja pretpostavljam da je staro. J- p-e-p-s-a-l-a- d- j- s-a-o. -----------------------------.
Naš šef dobro izgleda. На- ш-- д---- и------. Наш шеф добро изгледа. 0
N-- š-- d---- i------. Na- š-- d---- i------. Naš šef dobro izgleda. N-š š-f d-b-o i-g-e-a. ---------------------.
Smatrate li? См------ л-? Сматрате ли? 0
S------- l-? Sm------ l-? Smatrate li? S-a-r-t- l-? -----------?
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. См----- д- ч-- в--- д---- и------. Сматрам да чак врло добро изгледа. 0
S------ d- č-- v--- d---- i------. Sm----- d- č-- v--- d---- i------. Smatram da čak vrlo dobro izgleda. S-a-r-m d- č-k v-l- d-b-o i-g-e-a. ---------------------------------.
Šef ima sigurno djevojku. Ше- с------ и-- д------. Шеф сигурно има девојку. 0
Š-- s------ i-- d------. Še- s------ i-- d------. Šef sigurno ima devojku. Š-f s-g-r-o i-a d-v-j-u. -----------------------.
Vjerujete li stvarno? Ве------ л- с------? Верујете ли стварно? 0
V------- l- s------? Ve------ l- s------? Verujete li stvarno? V-r-j-t- l- s-v-r-o? -------------------?
Vrlo je moguće da ima djevojku. Вр-- ј- м----- д- и-- д------. Врло је могуће да има девојку. 0
V--- j- m----́e d- i-- d------. Vr-- j- m------ d- i-- d------. Vrlo je moguće da ima devojku. V-l- j- m-g-će d- i-a d-v-j-u. -------------́----------------.

Španski jezik

Španski jezik spada u svjetske jezike. Španski je maternji jezik za više od 380 miliona ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španski drugi jezik. Time je španski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Takođe je najveći od svih romanskih jezika. Španci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španski se raširio osvajanjima i kolonijalizmom. Španski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španskog jezika živi u Americi. Španski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 miliona ljudi u SAD-u govori španski. To je više nego u Španiji. Španski u Americi razlikuje se od evropskog španskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španiji. Ali španski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španskog. Nakon engleskog španski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Šta još čekate? - ¡Vamos!