Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   sr У ресторану 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [тридесет и један]

31 [trideset i jedan]

У ресторану 3

[U restoranu 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Х----/----ла ------е--ел-. Х--- / х---- б-- п-------- Х-е- / х-е-а б-х п-е-ј-л-. -------------------------- Хтео / хтела бих предјело. 0
Hte- /-h-e-- ----pred--lo. H--- / h---- b-- p-------- H-e- / h-e-a b-h p-e-j-l-. -------------------------- Hteo / htela bih predjelo.
Htio / htjela bih salatu. Х--о /-хт-л--б---са-а-у. Х--- / х---- б-- с------ Х-е- / х-е-а б-х с-л-т-. ------------------------ Хтео / хтела бих салату. 0
Hte--- ---la b-h -al-tu. H--- / h---- b-- s------ H-e- / h-e-a b-h s-l-t-. ------------------------ Hteo / htela bih salatu.
Htio / htjela bih supu. Хт-о-- -т-ла би- -е-н- -уп-. Х--- / х---- б-- ј---- с---- Х-е- / х-е-а б-х ј-д-у с-п-. ---------------------------- Хтео / хтела бих једну супу. 0
Ht-o-/ hte-- --- je-n- ----. H--- / h---- b-- j---- s---- H-e- / h-e-a b-h j-d-u s-p-. ---------------------------- Hteo / htela bih jednu supu.
Htio / htjela bih desert. Хт-о---х---- -и---е-ерт. Х--- / х---- б-- д------ Х-е- / х-е-а б-х д-с-р-. ------------------------ Хтео / хтела бих десерт. 0
H--- - ---la -ih--e----. H--- / h---- b-- d------ H-e- / h-e-a b-h d-s-r-. ------------------------ Hteo / htela bih desert.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. Х----/--тела-б---с-ад---д -а-ш-----. Х--- / х---- б-- с------- с- ш------ Х-е- / х-е-а б-х с-а-о-е- с- ш-а-о-. ------------------------------------ Хтео / хтела бих сладолед са шлагом. 0
Ht-- / h-ela bih -la-o--d-s----a-om. H--- / h---- b-- s------- s- š------ H-e- / h-e-a b-h s-a-o-e- s- š-a-o-. ------------------------------------ Hteo / htela bih sladoled sa šlagom.
Htio / htjela bih voće ili sir. Х-ео / х--ла -и--в--е--------. Х--- / х---- б-- в--- и-- с--- Х-е- / х-е-а б-х в-ћ- и-и с-р- ------------------------------ Хтео / хтела бих воће или сир. 0
H--- /--te-a--ih--oće -l---i-. H--- / h---- b-- v---- i-- s--- H-e- / h-e-a b-h v-c-e i-i s-r- ------------------------------- Hteo / htela bih voće ili sir.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Х---и-/ -теле би--о--оруч---а--. Х---- / х---- б---- д----------- Х-е-и / х-е-е б-с-о д-р-ч-о-а-и- -------------------------------- Хтели / хтеле бисмо доручковати. 0
H-e------tele bi-mo-dor-č-ovati. H---- / h---- b---- d----------- H-e-i / h-e-e b-s-o d-r-č-o-a-i- -------------------------------- Hteli / htele bismo doručkovati.
Htjeli / htjele bismo ručati. Хте-- /-х--ле--ис-о р--ат-. Х---- / х---- б---- р------ Х-е-и / х-е-е б-с-о р-ч-т-. --------------------------- Хтели / хтеле бисмо ручати. 0
Hte-- / -t--e-bi--o---č-t-. H---- / h---- b---- r------ H-e-i / h-e-e b-s-o r-č-t-. --------------------------- Hteli / htele bismo ručati.
Htjeli / htjele bismo večerati. Х--ли-- хт--е --смо------а--. Х---- / х---- б---- в-------- Х-е-и / х-е-е б-с-о в-ч-р-т-. ----------------------------- Хтели / хтеле бисмо вечерати. 0
Ht-l----ht-l--bi--o večera-i. H---- / h---- b---- v-------- H-e-i / h-e-e b-s-o v-č-r-t-. ----------------------------- Hteli / htele bismo večerati.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Шта-би-т- х-ели-/---е-- -- д-р---к? Ш-- б---- х---- / х---- з- д------- Ш-а б-с-е х-е-и / х-е-е з- д-р-ч-к- ----------------------------------- Шта бисте хтели / хтеле за доручак? 0
Š-- -is----t-li-/ -t--- za do--č-k? Š-- b---- h---- / h---- z- d------- Š-a b-s-e h-e-i / h-e-e z- d-r-č-k- ----------------------------------- Šta biste hteli / htele za doručak?
Zemičke s marmeladom i medom? К-------- с ----е-ад-м и-ме-о-? К-------- с м--------- и м----- К-ј-е-и-е с м-р-е-а-о- и м-д-м- ------------------------------- Кајзерице с мармеладом и медом? 0
K-----i-e-s -------do- i-m----? K-------- s m--------- i m----- K-j-e-i-e s m-r-e-a-o- i m-d-m- ------------------------------- Kajzerice s marmeladom i medom?
Tost s kobasicom i sirom? То---с коб--и-ом и -ир--? Т--- с к-------- и с----- Т-с- с к-б-с-ц-м и с-р-м- ------------------------- Тост с кобасицом и сиром? 0
T--t s ko--s-c-m --s----? T--- s k-------- i s----- T-s- s k-b-s-c-m i s-r-m- ------------------------- Tost s kobasicom i sirom?
Kuhano jaje? Ку-ан- ја-е? К----- ј---- К-в-н- ј-ј-? ------------ Кувано јаје? 0
K----o ---e? K----- j---- K-v-n- j-j-? ------------ Kuvano jaje?
Jaje na oko? Јај--на--к-? Ј--- н- о--- Ј-ј- н- о-о- ------------ Јаје на око? 0
J--- -- --o? J--- n- o--- J-j- n- o-o- ------------ Jaje na oko?
Omlet? О----? О----- О-л-т- ------ Омлет? 0
O-l-t? O----- O-l-t- ------ Omlet?
Molim još jedan jogurt. М-ли- јо--ј-дан-јог-рт. М---- ј-- ј---- ј------ М-л-м ј-ш ј-д-н ј-г-р-. ----------------------- Молим још један јогурт. 0
Moli- --š -ed---j--u-t. M---- j-- j---- j------ M-l-m j-š j-d-n j-g-r-. ----------------------- Molim još jedan jogurt.
Molim još soli i bibera. М--и- --- -оли ---и-е--. М---- ј-- с--- и б------ М-л-м ј-ш с-л- и б-б-р-. ------------------------ Молим још соли и бибера. 0
M-lim--oš-s--i ---ib-ra. M---- j-- s--- i b------ M-l-m j-š s-l- i b-b-r-. ------------------------ Molim još soli i bibera.
Molim još jednu čašu vode. М--им --ш -е--у ч-ш----д-. М---- ј-- ј---- ч--- в---- М-л-м ј-ш ј-д-у ч-ш- в-д-. -------------------------- Молим још једну чашу воде. 0
Mo-i----š j---- -----v--e. M---- j-- j---- č--- v---- M-l-m j-š j-d-u č-š- v-d-. -------------------------- Molim još jednu čašu vode.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!