Knjiga fraza

bs U diskoteci   »   it In discoteca

46 [četrdeset i šest]

U diskoteci

U diskoteci

46 [quarantasei]

In discoteca

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Da li je mjesto slobodno? È l-bero qu-st- post-? È l----- q----- p----- È l-b-r- q-e-t- p-s-o- ---------------------- È libero questo posto? 0
Mogu li sjesti do Vas? Pos-- ---e------c------ --i? P---- s------ a------ a v--- P-s-o s-d-r-i a-c-n-o a v-i- ---------------------------- Posso sedermi accanto a voi? 0
Rado. V-le-tie--. V---------- V-l-n-i-r-. ----------- Volentieri. 0
Kako Vam se sviđa muzika? L- -ia---questa ------? L- p---- q----- m------ L- p-a-e q-e-t- m-s-c-? ----------------------- Le piace questa musica? 0
Malo je preglasna. È un--o’ tro-po f-rte. È u- p-- t----- f----- È u- p-’ t-o-p- f-r-e- ---------------------- È un po’ troppo forte. 0
Ali bend svira sasvim dobro. M---- -om----so ---na-b--e. M- i- c-------- s---- b---- M- i- c-m-l-s-o s-o-a b-n-. --------------------------- Ma il complesso suona bene. 0
Jeste li često ovdje? Vi--e --ess- ---? V---- s----- q--- V-e-e s-e-s- q-i- ----------------- Viene spesso qui? 0
Ne, ovo je prvi put. N-- - l--prim--vo-ta. N-- è l- p---- v----- N-, è l- p-i-a v-l-a- --------------------- No, è la prima volta. 0
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. N-n -i-e-- m-- sta-o. N-- c- e-- m-- s----- N-n c- e-o m-i s-a-o- --------------------- Non ci ero mai stato. 0
Plešete li? Bal-a? B----- B-l-a- ------ Balla? 0
Možda kasnije. F-----pi- ---d-. F---- p-- t----- F-r-e p-ù t-r-i- ---------------- Forse più tardi. 0
Ja ne znam tako dobro plesati. Non so-b-llare m--t--b---. N-- s- b------ m---- b---- N-n s- b-l-a-e m-l-o b-n-. -------------------------- Non so ballare molto bene. 0
To je vrlo jednostavno. È--ol-o-s-mp-ic-. È m---- s-------- È m-l-o s-m-l-c-. ----------------- È molto semplice. 0
Ja ću Vam pokazati. Gl-el----cc-o-v----e-/ --s-gn- --. G----- f----- v----- / i------ i-- G-i-l- f-c-i- v-d-r- / i-s-g-o i-. ---------------------------------- Glielo faccio vedere / insegno io. 0
Ne, radije drugi put. No---o----un-a---a-v--t-. N-- f---- u------- v----- N-, f-r-e u-’-l-r- v-l-a- ------------------------- No, forse un’altra volta. 0
Čekate li nekoga? St- -spet----o q-a--un-? S-- a--------- q-------- S-a a-p-t-a-d- q-a-c-n-? ------------------------ Sta aspettando qualcuno? 0
Da, mog prijatelja. S---il mio-am--o. S-- i- m-- a----- S-, i- m-o a-i-o- ----------------- Sì, il mio amico. 0
Eno ga tamo iza dolazi! Eccolo---e-vi--e! E----- c-- v----- E-c-l- c-e v-e-e- ----------------- Eccolo che viene! 0

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni takođe igraju ulogu. Jer geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se takođe potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći da dobro usvoje jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerovatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svako može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Da li ste to znali?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je maternji jezik oko 20 miliona ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U zavisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je vijekovima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih nivoa. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga tajski se dijeli na puno lokalnih dijalekata. Sistem znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!