Knjiga fraza

bs U diskoteci   »   bg В дискотеката

46 [četrdeset i šest]

U diskoteci

U diskoteci

46 [четирийсет и шест]

46 [chetiriyset i shest]

В дискотеката

[V diskotekata]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Da li je mjesto slobodno? Място-о с--бо-но -- -? М------ с------- л- е- М-с-о-о с-о-о-н- л- е- ---------------------- Мястото свободно ли е? 0
M----ot------o-n---i---? M------- s------- l- y-- M-a-t-t- s-o-o-n- l- y-? ------------------------ Myastoto svobodno li ye?
Mogu li sjesti do Vas? М-же--и -- -е-н--п---Вас? М--- л- д- с---- п-- В--- М-ж- л- д- с-д-а п-и В-с- ------------------------- Може ли да седна при Вас? 0
M-zhe -- d- -edna -ri-Vas? M---- l- d- s---- p-- V--- M-z-e l- d- s-d-a p-i V-s- -------------------------- Mozhe li da sedna pri Vas?
Rado. С ----олс-в-е. С у----------- С у-о-о-с-в-е- -------------- С удоволствие. 0
S -do--lst---. S u----------- S u-o-o-s-v-e- -------------- S udovolstvie.
Kako Vam se sviđa muzika? К-к на-и-а-е м-зи----? К-- н------- м-------- К-к н-м-р-т- м-з-к-т-? ---------------------- Как намирате музиката? 0
Kak-n-mi------u--k-ta? K-- n------- m-------- K-k n-m-r-t- m-z-k-t-? ---------------------- Kak namirate muzikata?
Malo je preglasna. М-л-о сил-а. М---- с----- М-л-о с-л-а- ------------ Малко силна. 0
M-l-- si-n-. M---- s----- M-l-o s-l-a- ------------ Malko silna.
Ali bend svira sasvim dobro. Но група----в-ри-м--г----б-е. Н- г------ с---- м---- д----- Н- г-у-а-а с-и-и м-о-о д-б-е- ----------------------------- Но групата свири много добре. 0
N- gr--a-- -vi-i m-ogo d---e. N- g------ s---- m---- d----- N- g-u-a-a s-i-i m-o-o d-b-e- ----------------------------- No grupata sviri mnogo dobre.
Jeste li često ovdje? Ч---о--и -д-ате--ук? Ч---- л- и----- т--- Ч-с-о л- и-в-т- т-к- -------------------- Често ли идвате тук? 0
C--s---li i-va-- ---? C----- l- i----- t--- C-e-t- l- i-v-t- t-k- --------------------- Chesto li idvate tuk?
Ne, ovo je prvi put. Н-- за--ъ--и --т. Н-- з- п---- п--- Н-, з- п-р-и п-т- ----------------- Не, за първи път. 0
N-,--- py--- -yt. N-- z- p---- p--- N-, z- p-r-i p-t- ----------------- Ne, za pyrvi pyt.
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. Ник-га -е --м--ил-/ -и-- тук. Н----- н- с-- б-- / б--- т--- Н-к-г- н- с-м б-л / б-л- т-к- ----------------------------- Никога не съм бил / била тук. 0
Ni--g- n---y- -i- /-b-l-----. N----- n- s-- b-- / b--- t--- N-k-g- n- s-m b-l / b-l- t-k- ----------------------------- Nikoga ne sym bil / bila tuk.
Plešete li? Т-нц-вате л-? Т-------- л-- Т-н-у-а-е л-? ------------- Танцувате ли? 0
T--t-uva-e -i? T--------- l-- T-n-s-v-t- l-? -------------- Tantsuvate li?
Možda kasnije. П--к-сн- м--е би. П------- м--- б-- П---ъ-н- м-ж- б-. ----------------- По-късно може би. 0
P--kys-o m-zhe --. P------- m---- b-- P---y-n- m-z-e b-. ------------------ Po-kysno mozhe bi.
Ja ne znam tako dobro plesati. А--н--мо-- да та--ув---до-ре. А- н- м--- д- т------- д----- А- н- м-г- д- т-н-у-а- д-б-е- ----------------------------- Аз не мога да танцувам добре. 0
A- --------d- -a---uvam --bre. A- n- m--- d- t-------- d----- A- n- m-g- d- t-n-s-v-m d-b-e- ------------------------------ Az ne moga da tantsuvam dobre.
To je vrlo jednostavno. С-вс-- про-----. С----- п----- е- С-в-е- п-о-т- е- ---------------- Съвсем просто е. 0
S--s-----------e. S----- p----- y-- S-v-e- p-o-t- y-. ----------------- Syvsem prosto ye.
Ja ću Vam pokazati. Щ- В------ж-. Щ- В- п------ Щ- В- п-к-ж-. ------------- Ще Ви покажа. 0
Shch---i-pok--ha. S---- V- p------- S-c-e V- p-k-z-a- ----------------- Shche Vi pokazha.
Ne, radije drugi put. Не--по--об-е--я--- др-г-пъ-. Н-- п------- н---- д--- п--- Н-, п---о-р- н-к-й д-у- п-т- ---------------------------- Не, по-добре някой друг път. 0
N----o-do--- -yakoy d-ug----. N-- p------- n----- d--- p--- N-, p---o-r- n-a-o- d-u- p-t- ----------------------------- Ne, po-dobre nyakoy drug pyt.
Čekate li nekoga? Ча--те--и-----г-? Ч----- л- н------ Ч-к-т- л- н-к-г-? ----------------- Чакате ли някого? 0
C-a--t--li--y-k-g-? C------ l- n------- C-a-a-e l- n-a-o-o- ------------------- Chakate li nyakogo?
Da, mog prijatelja. Д---моя-пр--тел. Д-- м-- п------- Д-, м-я п-и-т-л- ---------------- Да, моя приятел. 0
Da, m--a --i-a---. D-- m--- p-------- D-, m-y- p-i-a-e-. ------------------ Da, moya priyatel.
Eno ga tamo iza dolazi! Е-о--- -дв-. Е-- г- и---- Е-о г- и-в-. ------------ Ето го идва. 0
E-o -- id-a. E-- g- i---- E-o g- i-v-. ------------ Eto go idva.

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni takođe igraju ulogu. Jer geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se takođe potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći da dobro usvoje jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerovatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svako može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Da li ste to znali?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je maternji jezik oko 20 miliona ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U zavisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je vijekovima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih nivoa. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga tajski se dijeli na puno lokalnih dijalekata. Sistem znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!