Knjiga fraza

bs Osjećaji   »   it Sentimenti

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [cinquantasei]

Sentimenti

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Biti raspoložen av---v-g-----i a--- v----- d- a-e- v-g-i- d- -------------- aver voglia di 0
Raspoloženi smo. A---am--vog---. A------ v------ A-b-a-o v-g-i-. --------------- Abbiamo voglia. 0
Nismo raspoloženi. Non a-bi-m---o-l--. N-- a------ v------ N-n a-b-a-o v-g-i-. ------------------- Non abbiamo voglia. 0
Bojati se av----a--a a--- p---- a-e- p-u-a ---------- aver paura 0
Ja se bojim. H---a---. H- p----- H- p-u-a- --------- Ho paura. 0
Ja se ne bojim. N-n-ho pa--a. N-- h- p----- N-n h- p-u-a- ------------- Non ho paura. 0
Imati vremena aver te--o a--- t---- a-e- t-m-o ---------- aver tempo 0
On ima vremena. L----a tempo. L-- h- t----- L-i h- t-m-o- ------------- Lui ha tempo. 0
On nema vremena. L-- no- -a--e---. L-- n-- h- t----- L-i n-n h- t-m-o- ----------------- Lui non ha tempo. 0
Dosađivati se a---ia-si a-------- a-n-i-r-i --------- annoiarsi 0
Ona se dosađuje. L-i s--a--o--. L-- s- a------ L-i s- a-n-i-. -------------- Lei si annoia. 0
Ona se ne dosađuje. L-i-n-n------n--a. L-- n-- s- a------ L-i n-n s- a-n-i-. ------------------ Lei non si annoia. 0
Biti gladan a--r ---e a--- f--- a-e- f-m- --------- aver fame 0
Jeste li gladni? A-e-e---m-? A---- f---- A-e-e f-m-? ----------- Avete fame? 0
Vi niste gladni? N-n --et- ----? N-- a---- f---- N-n a-e-e f-m-? --------------- Non avete fame? 0
Biti žedan a-e- se-e a--- s--- a-e- s-t- --------- aver sete 0
Oni su žedni. Lor- ha-no--ete. L--- h---- s---- L-r- h-n-o s-t-. ---------------- Loro hanno sete. 0
Oni nisu žedni. Lor- --n -anno-s---. L--- n-- h---- s---- L-r- n-n h-n-o s-t-. -------------------- Loro non hanno sete. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!