Knjiga fraza

bs U diskoteci   »   hy In the discotheque

46 [četrdeset i šest]

U diskoteci

U diskoteci

46 [քառասունվեց]

46 [k’arrasunvets’]

In the discotheque

[diskotekum]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Da li je mjesto slobodno? Այ---եղն--զա՞--է: Ա-- տ--- ա---- է- Ա-ս տ-ղ- ա-ա-տ է- ----------------- Այս տեղն ազա՞տ է: 0
A-s---gh----a---e A-- t---- a---- e A-s t-g-n a-a-t e ----------------- Ays teghn aza՞t e
Mogu li sjesti do Vas? Կ--ել-՞-է-Ձ-- --- ն--ե-: Կ------ է Ձ-- մ-- ն----- Կ-ր-լ-՞ է Ձ-ր մ-տ ն-տ-լ- ------------------------ Կարելի՞ է Ձեր մոտ նստել: 0
Kar-l-՞----z---m-t ns-el K------ e D--- m-- n---- K-r-l-՞ e D-e- m-t n-t-l ------------------------ Kareli՞ e Dzer mot nstel
Rado. Հ-ճո-յ---: Հ--------- Հ-ճ-ւ-ք-վ- ---------- Հաճույքով: 0
Ha--u-k’-v H--------- H-c-u-k-o- ---------- Hachuyk’ov
Kako Vam se sviđa muzika? Ի---ե՞ս եք-գտն-ւմ --աժ--ո-թ-ո-ն-: Ի------ ե- գ----- ե-------------- Ի-չ-ե-ս ե- գ-ն-ւ- ե-ա-շ-ո-թ-ո-ն-: --------------------------------- Ինչպե՞ս եք գտնում երաժշտությունը: 0
Inc---e---yek’ g--u-----a--shtut’yuny I-------- y--- g---- y--------------- I-c-’-e-s y-k- g-n-m y-r-z-s-t-t-y-n- ------------------------------------- Inch’pe՞s yek’ gtnum yerazhshtut’yuny
Malo je preglasna. Մ---իչ-բ--ձր-է: Մ- ք-- բ---- է- Մ- ք-չ բ-ր-ր է- --------------- Մի քիչ բարձր է: 0
Mi---ic-’-bardzr e M- k----- b----- e M- k-i-h- b-r-z- e ------------------ Mi k’ich’ bardzr e
Ali bend svira sasvim dobro. Բայց--ո------ավ է-ն-ա-ո--: Բ--- խ----- լ-- է ն------- Բ-յ- խ-ւ-բ- լ-վ է ն-ա-ո-մ- -------------------------- Բայց խումբը լավ է նվագում: 0
Ba---’----mby -a--- n---um B----- k----- l-- e n----- B-y-s- k-u-b- l-v e n-a-u- -------------------------- Bayts’ khumby lav e nvagum
Jeste li često ovdje? Հ----խ -ք----------ն--մ: Հ----- ե- ա----- լ------ Հ-ճ-՞- ե- ա-ս-ե- լ-ն-ւ-: ------------------------ Հաճա՞խ եք այստեղ լինում: 0
H--ha-kh y--’ -yste-h--i--m H------- y--- a------ l---- H-c-a-k- y-k- a-s-e-h l-n-m --------------------------- Hacha՞kh yek’ aystegh linum
Ne, ovo je prvi put. Ոչ--սա-առա--- --գա-- -: Ո-- ս- ա----- ա----- է- Ո-, ս- ա-ա-ի- ա-գ-մ- է- ----------------------- Ոչ, սա առաջին անգամն է: 0
V-c--- -- a-rajin-ang--- e V----- s- a------ a----- e V-c-’- s- a-r-j-n a-g-m- e -------------------------- Voch’, sa arrajin angamn e
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. Ես ա-ստե- -րբ-ք չեմ -ղ--: Ե- ա----- ե---- չ-- ե---- Ե- ա-ս-ե- ե-բ-ք չ-մ ե-ե-: ------------------------- Ես այստեղ երբեք չեմ եղել: 0
Ye- -y-teg--ye--ek----’y-m yeghel Y-- a------ y------ c----- y----- Y-s a-s-e-h y-r-e-’ c-’-e- y-g-e- --------------------------------- Yes aystegh yerbek’ ch’yem yeghel
Plešete li? Պ----՞մ եք: Պ------ ե-- Պ-ր-ւ-մ ե-: ----------- Պարու՞մ եք: 0
P--u-m y--’ P----- y--- P-r-՞- y-k- ----------- Paru՞m yek’
Možda kasnije. Մի-ու-- ա-ե-- --շ: Մ------ ա---- ո--- Մ-գ-ւ-ե ա-ե-ի ո-շ- ------------------ Միգուցե ավելի ուշ: 0
M-gu-s-y--ave-i---h M-------- a---- u-- M-g-t-’-e a-e-i u-h ------------------- Miguts’ye aveli ush
Ja ne znam tako dobro plesati. Ե----վ--ե--պ-րո-մ: Ե- լ-- չ-- պ------ Ե- լ-վ չ-մ պ-ր-ւ-: ------------------ Ես լավ չեմ պարում: 0
Yes --v-ch-y-m pa-um Y-- l-- c----- p---- Y-s l-v c-’-e- p-r-m -------------------- Yes lav ch’yem parum
To je vrlo jednostavno. Դ----տ ------- բ-ն -: Դ- շ-- հ------ բ-- է- Դ- շ-տ հ-ս-ր-կ բ-ն է- --------------------- Դա շատ հասարակ բան է: 0
Da----- has---k -a--e D- s--- h------ b-- e D- s-a- h-s-r-k b-n e --------------------- Da shat hasarak ban e
Ja ću Vam pokazati. Ես---զ ց-ւ-ց կ-ա-: Ե- Ձ-- ց---- կ---- Ե- Ձ-զ ց-ւ-ց կ-ա-: ------------------ Ես Ձեզ ցույց կտամ: 0
Ye--D-e- -s’uy----ktam Y-- D--- t------- k--- Y-s D-e- t-’-y-s- k-a- ---------------------- Yes Dzez ts’uyts’ ktam
Ne, radije drugi put. Ո-- -------ա- է -աջո-- --գա-: Ո-- ա---- լ-- է հ----- ա----- Ո-, ա-ե-ի լ-վ է հ-ջ-ր- ա-գ-մ- ----------------------------- Ոչ, ավելի լավ է հաջորդ անգամ: 0
V--h’,---e-i -av e -a---d -n--m V----- a---- l-- e h----- a---- V-c-’- a-e-i l-v e h-j-r- a-g-m ------------------------------- Voch’, aveli lav e hajord angam
Čekate li nekoga? Ս--ս-ւ-մ եք-ի----- մեկ--: Ս------- ե- ի-- ո- մ----- Ս-ա-ո-՞- ե- ի-չ ո- մ-կ-ն- ------------------------- Սպասու՞մ եք ինչ որ մեկին: 0
S---u՞m -e-’---ch’ v-r -e-in S------ y--- i---- v-- m---- S-a-u-m y-k- i-c-’ v-r m-k-n ---------------------------- Spasu՞m yek’ inch’ vor mekin
Da, mog prijatelja. Ա--,--մ------ո-ը: Ա--- ի- ը-------- Ա-ո- ի- ը-կ-ր-ջ-: ----------------- Այո, իմ ընկերոջը: 0
A-o, im---k-r--y A--- i- y------- A-o- i- y-k-r-j- ---------------- Ayo, im ynkerojy
Eno ga tamo iza dolazi! Ա-- ----ալ---է: Ա-- ն- գ---- է- Ա-ա ն- գ-լ-ս է- --------------- Ահա նա գալիս է: 0
A----a g-----e A-- n- g---- e A-a n- g-l-s e -------------- Aha na galis e

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni takođe igraju ulogu. Jer geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se takođe potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći da dobro usvoje jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerovatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svako može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Da li ste to znali?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je maternji jezik oko 20 miliona ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U zavisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je vijekovima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih nivoa. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga tajski se dijeli na puno lokalnih dijalekata. Sistem znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!