Knjiga fraza

bs U diskoteci   »   kk In the discotheque

46 [četrdeset i šest]

U diskoteci

U diskoteci

46 [қырық алты]

46 [qırıq altı]

In the discotheque

[Dïskotekada]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Da li je mjesto slobodno? Мына----н--ос-па? М--- о--- б-- п-- М-н- о-ы- б-с п-? ----------------- Мына орын бос па? 0
Mın- or---bos pa? M--- o--- b-- p-- M-n- o-ı- b-s p-? ----------------- Mına orın bos pa?
Mogu li sjesti do Vas? Қасыңы-ғ--от-руға-р--с-т-п-? Қ-------- о------ р----- п-- Қ-с-ң-з-а о-ы-у-а р-қ-а- п-? ---------------------------- Қасыңызға отыруға рұқсат па? 0
Qası--z-a-otırw-a ru---t -a? Q-------- o------ r----- p-- Q-s-ñ-z-a o-ı-w-a r-q-a- p-? ---------------------------- Qasıñızğa otırwğa ruqsat pa?
Rado. Ә-ин-. Ә----- Ә-и-е- ------ Әрине. 0
Ärïn-. Ä----- Ä-ï-e- ------ Ärïne.
Kako Vam se sviđa muzika? С-------зы-- ұнай---? С---- м----- ұ--- м-- С-з-е м-з-к- ұ-а- м-? --------------------- Сізге музыка ұнай ма? 0
S--ge-m-z-ka----y-m-? S---- m----- u--- m-- S-z-e m-z-k- u-a- m-? --------------------- Sizge mwzıka unay ma?
Malo je preglasna. С-----тт--ау---ен. С-- қ------- е---- С-л қ-т-ы-а- е-е-. ------------------ Сәл қаттылау екен. 0
S----att---w e---. S-- q------- e---- S-l q-t-ı-a- e-e-. ------------------ Säl qattılaw eken.
Ali bend svira sasvim dobro. Біра- топ --- жа--ы-о--а---. Б---- т-- ө-- ж---- о------- Б-р-қ т-п ө-е ж-қ-ы о-н-й-ы- ---------------------------- Бірақ топ өте жақсы ойнайды. 0
B--aq-----ö---j---ı--y-----. B---- t-- ö-- j---- o------- B-r-q t-p ö-e j-q-ı o-n-y-ı- ---------------------------- Biraq top öte jaqsı oynaydı.
Jeste li često ovdje? Мұ-д- -иі-бол-с-з --? М---- ж-- б------ б-- М-н-а ж-і б-л-с-з б-? --------------------- Мұнда жиі боласыз ба? 0
M-n---jïi bo----- --? M---- j-- b------ b-- M-n-a j-i b-l-s-z b-? --------------------- Munda jïi bolasız ba?
Ne, ovo je prvi put. Жоқ- бі-і-ші--е--і-. Ж--- б------ к------ Ж-қ- б-р-н-і к-л-і-. -------------------- Жоқ, бірінші келуім. 0
Jo-, --ri--- --lwi-. J--- b------ k------ J-q- b-r-n-i k-l-i-. -------------------- Joq, birinşi kelwim.
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. М---мұнд- бұры--бо-мағ-нм--. М-- м---- б---- б----------- М-н м-н-а б-р-н б-л-а-а-м-н- ---------------------------- Мен мұнда бұрын болмағанмын. 0
Men mun----u--- -o--a--nm--. M-- m---- b---- b----------- M-n m-n-a b-r-n b-l-a-a-m-n- ---------------------------- Men munda burın bolmağanmın.
Plešete li? Биле---з---? Б------- б-- Б-л-й-і- б-? ------------ Билейсіз бе? 0
B-leysi- b-? B------- b-- B-l-y-i- b-? ------------ Bïleysiz be?
Možda kasnije. М-мкін---йі---ек. М----- к--------- М-м-і- к-й-н-р-к- ----------------- Мүмкін кейінірек. 0
Mü-k---k-------k. M----- k--------- M-m-i- k-y-n-r-k- ----------------- Mümkin keyinirek.
Ja ne znam tako dobro plesati. М----ақс--би-е--алма--ы-. М-- ж---- б---- а-------- М-н ж-қ-ы б-л-й а-м-й-ы-. ------------------------- Мен жақсы билей алмаймын. 0
Men-j-q---bïle- a-ma-m-n. M-- j---- b---- a-------- M-n j-q-ı b-l-y a-m-y-ı-. ------------------------- Men jaqsı bïley almaymın.
To je vrlo jednostavno. Бұл -те оң--. Б-- ө-- о---- Б-л ө-е о-а-. ------------- Бұл өте оңай. 0
B---öt- --ay. B-- ö-- o---- B-l ö-e o-a-. ------------- Bul öte oñay.
Ja ću Vam pokazati. М-н ---ге-кө---т-м--. М-- с---- к---------- М-н с-з-е к-р-е-е-і-. --------------------- Мен сізге көрсетемін. 0
M-- -i------r--tem--. M-- s---- k---------- M-n s-z-e k-r-e-e-i-. --------------------- Men sizge körsetemin.
Ne, radije drugi put. Жо-,---сқ- --- ж--ы. Ж--- б---- б-- ж---- Ж-қ- б-с-а б-р ж-л-. -------------------- Жоқ, басқа бір жолы. 0
Jo-, -as-a-b-r jol-. J--- b---- b-- j---- J-q- b-s-a b-r j-l-. -------------------- Joq, basqa bir jolı.
Čekate li nekoga? Біре--- кү-іп--т--сы----? Б------ к---- о------ б-- Б-р-у-і к-т-п о-ы-с-з б-? ------------------------- Біреуді күтіп отырсыз ба? 0
Bi---di -üt-p ot-rs----a? B------ k---- o------ b-- B-r-w-i k-t-p o-ı-s-z b-? ------------------------- Birewdi kütip otırsız ba?
Da, mog prijatelja. Иә--дос--ды. И-- д------- И-, д-с-м-ы- ------------ Иә, досымды. 0
Ï-,-d----d-. Ï-- d------- Ï-, d-s-m-ı- ------------ Ïä, dosımdı.
Eno ga tamo iza dolazi! Міне --і--е ке--і. М--- ө-- д- к----- М-н- ө-і д- к-л-і- ------------------ Міне өзі де келді. 0
M-ne özi -e----d-. M--- ö-- d- k----- M-n- ö-i d- k-l-i- ------------------ Mine özi de keldi.

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni takođe igraju ulogu. Jer geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se takođe potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći da dobro usvoje jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerovatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svako može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Da li ste to znali?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je maternji jezik oko 20 miliona ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U zavisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je vijekovima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih nivoa. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga tajski se dijeli na puno lokalnih dijalekata. Sistem znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!