Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   eo Prizorgi komisiojn

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [kvindek unu]

Prizorgi komisiojn

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Hoću u biblioteku. M- -ol--------l-la-b-bl------. M- v---- i-- a- l- b---------- M- v-l-s i-i a- l- b-b-i-t-k-. ------------------------------ Mi volas iri al la biblioteko. 0
Hoću u knjižaru. M--v-las-iri----l- -ibr--------. M- v---- i-- a- l- l------------ M- v-l-s i-i a- l- l-b-o-e-d-j-. -------------------------------- Mi volas iri al la librovendejo. 0
Hoću do kioska. M- --las --- al--- --ze--e--ejo. M- v---- i-- a- l- g------------ M- v-l-s i-i a- l- g-z-t-e-d-j-. -------------------------------- Mi volas iri al la gazetvendejo. 0
Ja hoću da iznajmim knjigu. M- ----s-pru-t---eni-----on. M- v---- p---------- l------ M- v-l-s p-u-t-p-e-i l-b-o-. ---------------------------- Mi volas pruntepreni libron. 0
Ja hoću da kupim knjigu. M- --l------t- --b-o-. M- v---- a---- l------ M- v-l-s a-e-i l-b-o-. ---------------------- Mi volas aĉeti libron. 0
Ja hoću da kupim novine. Mi --la- a-e-- --zeto-. M- v---- a---- g------- M- v-l-s a-e-i g-z-t-n- ----------------------- Mi volas aĉeti gazeton. 0
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. Mi vo-a-------l--- -iblio-e-- por--r-n---re---l-b---. M- v---- i-- a- l- b--------- p-- p---------- l------ M- v-l-s i-i a- l- b-b-i-t-k- p-r p-u-t-p-e-i l-b-o-. ----------------------------------------------------- Mi volas iri al la biblioteko por pruntepreni libron. 0
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. M- v---- iri -l-la---br-vend-j--p------ti l-b-o-. M- v---- i-- a- l- l----------- p-- a---- l------ M- v-l-s i-i a- l- l-b-o-e-d-j- p-r a-e-i l-b-o-. ------------------------------------------------- Mi volas iri al la librovendejo por aĉeti libron. 0
Ja hoću do kioska da kupim novine. Mi v-------i------ -azet------o-p-r aĉ-ti-gaz----. M- v---- i-- a- l- g----------- p-- a---- g------- M- v-l-s i-i a- l- g-z-t-e-d-j- p-r a-e-i g-z-t-n- -------------------------------------------------- Mi volas iri al la gazetvendejo por aĉeti gazeton. 0
Ja hoću do optičara. Mi-vo-as iri a- l--o-t--ist-. M- v---- i-- a- l- o--------- M- v-l-s i-i a- l- o-t-k-s-o- ----------------------------- Mi volas iri al la optikisto. 0
Ja hoću do supermarketa. Mi v-la- iri al------pe-ba-aro. M- v---- i-- a- l- s----------- M- v-l-s i-i a- l- s-p-r-a-a-o- ------------------------------- Mi volas iri al la superbazaro. 0
Ja hoću do pekara. Mi----a------al--a---n--to. M- v---- i-- a- l- p------- M- v-l-s i-i a- l- p-n-s-o- --------------------------- Mi volas iri al la panisto. 0
Ja hoću da kupim naočale. Mi -olas-aĉeti okulv--rojn. M- v---- a---- o----------- M- v-l-s a-e-i o-u-v-t-o-n- --------------------------- Mi volas aĉeti okulvitrojn. 0
Ja hoću da kupim voće i povrće. M- vo--s-a-eti --u-t-j- -a--legomo--. M- v---- a---- f------- k-- l-------- M- v-l-s a-e-i f-u-t-j- k-j l-g-m-j-. ------------------------------------- Mi volas aĉeti fruktojn kaj legomojn. 0
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. Mi-vol---a--t- -u-koj--k-j-p-n--. M- v---- a---- b------ k-- p----- M- v-l-s a-e-i b-l-o-n k-j p-n-n- --------------------------------- Mi volas aĉeti bulkojn kaj panon. 0
Ja hoću do optičara da kupim naočale. Mi v-las i-------a o-tikisto-p-r-aĉeti-o-ulv--roj-. M- v---- i-- a- l- o-------- p-- a---- o----------- M- v-l-s i-i a- l- o-t-k-s-o p-r a-e-i o-u-v-t-o-n- --------------------------------------------------- Mi volas iri al la optikisto por aĉeti okulvitrojn. 0
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. M- vol-s --i-al-----u-er-aza-o --- a-e-i-f--k-o-- ka--l-g-moj-. M- v---- i-- a- l- s---------- p-- a---- f------- k-- l-------- M- v-l-s i-i a- l- s-p-r-a-a-o p-r a-e-i f-u-t-j- k-j l-g-m-j-. --------------------------------------------------------------- Mi volas iri al la superbazaro por aĉeti fruktojn kaj legomojn. 0
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. Mi-v--a--ir- -l -a --ni--- p-- a-et- bulk--n kaj--an--. M- v---- i-- a- l- p------ p-- a---- b------ k-- p----- M- v-l-s i-i a- l- p-n-s-o p-r a-e-i b-l-o-n k-j p-n-n- ------------------------------------------------------- Mi volas iri al la panisto por aĉeti bulkojn kaj panon. 0

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!