Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   uk Робити покупки

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [п’ятдесят один]

51 [pʺyatdesyat odyn]

Робити покупки

[Robyty pokupky]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Hoću u biblioteku. Я-хочу в-біблі-т-ку. Я х--- в б---------- Я х-ч- в б-б-і-т-к-. -------------------- Я хочу в бібліотеку. 0
YA kho-hu------l-ote--. Y- k----- v b---------- Y- k-o-h- v b-b-i-t-k-. ----------------------- YA khochu v biblioteku.
Hoću u knjižaru. Я-х-чу-д- -ниж-о--го-мага--н-. Я х--- д- к--------- м-------- Я х-ч- д- к-и-к-в-г- м-г-з-н-. ------------------------------ Я хочу до книжкового магазину. 0
Y- k---hu-d---n-z------- maha-yn-. Y- k----- d- k---------- m-------- Y- k-o-h- d- k-y-h-o-o-o m-h-z-n-. ---------------------------------- YA khochu do knyzhkovoho mahazynu.
Hoću do kioska. Я хоч- д---іо--у. Я х--- д- к------ Я х-ч- д- к-о-к-. ----------------- Я хочу до кіоску. 0
Y----ochu do-k-o-ku. Y- k----- d- k------ Y- k-o-h- d- k-o-k-. -------------------- YA khochu do kiosku.
Ja hoću da iznajmim knjigu. Я-------озичи----н--у. Я х--- п------- к----- Я х-ч- п-з-ч-т- к-и-у- ---------------------- Я хочу позичити книгу. 0
YA--ho--u po-y----- k-y-u. Y- k----- p-------- k----- Y- k-o-h- p-z-c-y-y k-y-u- -------------------------- YA khochu pozychyty knyhu.
Ja hoću da kupim knjigu. Я --ч- -у-ит- ---г-. Я х--- к----- к----- Я х-ч- к-п-т- к-и-у- -------------------- Я хочу купити книгу. 0
Y- k----- --pyty--ny--. Y- k----- k----- k----- Y- k-o-h- k-p-t- k-y-u- ----------------------- YA khochu kupyty knyhu.
Ja hoću da kupim novine. Я-х-чу --п-т--г--е-у. Я х--- к----- г------ Я х-ч- к-п-т- г-з-т-. --------------------- Я хочу купити газету. 0
Y--khoc---k-pyty ----t-. Y- k----- k----- h------ Y- k-o-h- k-p-t- h-z-t-. ------------------------ YA khochu kupyty hazetu.
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. Я --ч- в ---ліот-ку---об---я----ниг-. Я х--- в б---------- щ-- в---- к----- Я х-ч- в б-б-і-т-к-, щ-б в-я-и к-и-у- ------------------------------------- Я хочу в бібліотеку, щоб взяти книгу. 0
YA---o--u - -i-l-otek-----ch----z-at--k---u. Y- k----- v b---------- s----- v----- k----- Y- k-o-h- v b-b-i-t-k-, s-c-o- v-y-t- k-y-u- -------------------------------------------- YA khochu v biblioteku, shchob vzyaty knyhu.
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. Я -очу-до ---жк--------г-зи--- щ---к--ит---н-г-. Я х--- д- к--------- м-------- щ-- к----- к----- Я х-ч- д- к-и-к-в-г- м-г-з-н-, щ-б к-п-т- к-и-у- ------------------------------------------------ Я хочу до книжкового магазину, щоб купити книгу. 0
Y-----c---d- kny--k-voh- --ha-yn----h---b -u-yt- knyhu. Y- k----- d- k---------- m-------- s----- k----- k----- Y- k-o-h- d- k-y-h-o-o-o m-h-z-n-, s-c-o- k-p-t- k-y-u- ------------------------------------------------------- YA khochu do knyzhkovoho mahazynu, shchob kupyty knyhu.
Ja hoću do kioska da kupim novine. Я----- -о кіо-ку,-щ-б -упити-га-ет-. Я х--- д- к------ щ-- к----- г------ Я х-ч- д- к-о-к-, щ-б к-п-т- г-з-т-. ------------------------------------ Я хочу до кіоску, щоб купити газету. 0
Y---h--h--d--k--sk-, --------u-yty-h-ze--. Y- k----- d- k------ s----- k----- h------ Y- k-o-h- d- k-o-k-, s-c-o- k-p-t- h-z-t-. ------------------------------------------ YA khochu do kiosku, shchob kupyty hazetu.
Ja hoću do optičara. Я--очу--іти-- -п----. Я х--- п--- в о------ Я х-ч- п-т- в о-т-к-. --------------------- Я хочу піти в оптику. 0
Y- -hoc-----ty-v -pt---. Y- k----- p--- v o------ Y- k-o-h- p-t- v o-t-k-. ------------------------ YA khochu pity v optyku.
Ja hoću do supermarketa. Я--оч- ------р-ар--т. Я х--- в с----------- Я х-ч- в с-п-р-а-к-т- --------------------- Я хочу в супермаркет. 0
Y--k-oc---v------mark-t. Y- k----- v s----------- Y- k-o-h- v s-p-r-a-k-t- ------------------------ YA khochu v supermarket.
Ja hoću do pekara. Я х-ч- с--дит--в-б---ч-у. Я х--- с------ в б------- Я х-ч- с-о-и-и в б-л-ч-у- ------------------------- Я хочу сходити в булочну. 0
Y---ho--- sk---y-y-- --l-chnu. Y- k----- s------- v b-------- Y- k-o-h- s-h-d-t- v b-l-c-n-. ------------------------------ YA khochu skhodyty v bulochnu.
Ja hoću da kupim naočale. Я---чу ----ти-окул---. Я х--- к----- о------- Я х-ч- к-п-т- о-у-я-и- ---------------------- Я хочу купити окуляри. 0
YA-kh-chu--upyt------yary. Y- k----- k----- o-------- Y- k-o-h- k-p-t- o-u-y-r-. -------------------------- YA khochu kupyty okulyary.
Ja hoću da kupim voće i povrće. Я х-чу -----и ф--к-и - ---ч-. Я х--- к----- ф----- і о----- Я х-ч- к-п-т- ф-у-т- і о-о-і- ----------------------------- Я хочу купити фрукти і овочі. 0
YA----ch- -u-yt---r---y i-ovo-hi. Y- k----- k----- f----- i o------ Y- k-o-h- k-p-t- f-u-t- i o-o-h-. --------------------------------- YA khochu kupyty frukty i ovochi.
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. Я--оч- -упит- б-лочк- - -лі-. Я х--- к----- б------ і х---- Я х-ч- к-п-т- б-л-ч-и і х-і-. ----------------------------- Я хочу купити булочки і хліб. 0
Y- -hoch-------y ---o-h-y---kh---. Y- k----- k----- b------- i k----- Y- k-o-h- k-p-t- b-l-c-k- i k-l-b- ---------------------------------- YA khochu kupyty bulochky i khlib.
Ja hoću do optičara da kupim naočale. Я-х--у п-т--в -пти-у- -об к--и------л-р-. Я х--- п--- в о------ щ-- к----- о------- Я х-ч- п-т- в о-т-к-, щ-б к-п-т- о-у-я-и- ----------------------------------------- Я хочу піти в оптику, щоб купити окуляри. 0
YA--hochu pit- - -p-y-u--s-c----k-pyt- -kul-a--. Y- k----- p--- v o------ s----- k----- o-------- Y- k-o-h- p-t- v o-t-k-, s-c-o- k-p-t- o-u-y-r-. ------------------------------------------------ YA khochu pity v optyku, shchob kupyty okulyary.
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Я -о---- --пе--а-к-т- --б-к---ти -ру-ти і --очі. Я х--- в с----------- щ-- к----- ф----- і о----- Я х-ч- в с-п-р-а-к-т- щ-б к-п-т- ф-у-т- і о-о-і- ------------------------------------------------ Я хочу в супермаркет, щоб купити фрукти і овочі. 0
YA k-oc---v su---ma-k--,--h-ho--ku---y fr---y i-o----i. Y- k----- v s----------- s----- k----- f----- i o------ Y- k-o-h- v s-p-r-a-k-t- s-c-o- k-p-t- f-u-t- i o-o-h-. ------------------------------------------------------- YA khochu v supermarket, shchob kupyty frukty i ovochi.
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. Я --ч--до--улоч--ї- --- ку-ити ----ч-- - хл--. Я х--- д- б-------- щ-- к----- б------ і х---- Я х-ч- д- б-л-ч-о-, щ-б к-п-т- б-л-ч-и і х-і-. ---------------------------------------------- Я хочу до булочної, щоб купити булочки і хліб. 0
Y- -h-ch--d---uloc--oi-,---cho- ku--t---u--chky i-k-li-. Y- k----- d- b---------- s----- k----- b------- i k----- Y- k-o-h- d- b-l-c-n-i-, s-c-o- k-p-t- b-l-c-k- i k-l-b- -------------------------------------------------------- YA khochu do bulochnoï, shchob kupyty bulochky i khlib.

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!