Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   px Fazer compras

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [cinquenta e um]

Fazer compras

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski portugalski (BR) Igra Više
Hoću u biblioteku. Eu q---- i- à b---------. Eu quero ir à biblioteca. 0
Hoću u knjižaru. Eu q---- i- p--- à l-------. Eu quero ir para à livraria. 0
Hoću do kioska. Eu q---- i- a- q-------. Eu quero ir ao quiosque. 0
Ja hoću da iznajmim knjigu. Eu q---- p---- u- l---- e---------. Eu quero pegar um livro emprestado. 0
Ja hoću da kupim knjigu. Eu q---- c------ u- l----. Eu quero comprar um livro. 0
Ja hoću da kupim novine. Eu q---- c------ u- j-----. Eu quero comprar um jornal. 0
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. Eu q---- i- à b--------- p--- p---- u- l---- e---------. Eu quero ir à biblioteca para pegar um livro emprestado. 0
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. Eu q---- i- à l------- p--- c------ u- l----. Eu quero ir à livraria para comprar um livro. 0
Ja hoću do kioska da kupim novine. Eu q---- i- a- q------- p--- c------ u- j-----. Eu quero ir ao quiosque para comprar um jornal. 0
Ja hoću do optičara. Eu q---- i- a- o-------. Eu quero ir ao oculista. 0
Ja hoću do supermarketa. Eu q---- i- a- s-----------. Eu quero ir ao supermercado. 0
Ja hoću do pekara. Eu q---- i- a- p------. Eu quero ir ao padeiro. 0
Ja hoću da kupim naočale. Eu q---- c------ u-- ó-----. Eu quero comprar uns óculos. 0
Ja hoću da kupim voće i povrće. Eu q---- c------ f----- e l------. Eu quero comprar frutas e legumes. 0
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. Eu q---- c------ b------- e p--. Eu quero comprar bolinhas e pão. 0
Ja hoću do optičara da kupim naočale. Eu q---- i- a- o------- p--- c------ u-- ó-----. Eu quero ir ao oculista para comprar uns óculos. 0
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Eu q---- i- a- s----------- p--- c------ f----- e l------. Eu quero ir ao supermercado para comprar frutas e legumes. 0
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. Eu q---- i- a- p------ p--- c------ b------- e p--. Eu quero ir ao padeiro para comprar bolinhas e pão. 0

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!